Raste zabrinutost zbog „lažnog meda“ iz Turske, zemlje koja je jedan od najvećih izvoznika meda u svijetu. Predstavnici te branše strahuju da je turski med završio možda čak i u Europi.
Turska je jedan od najvažnijih aktera globalnog tržišta meda. Nakon Kine, to je drugi najveći izvoznik meda u svijetu. U Turskoj, zemlji koja povezuje Europu i Aziju, godišnje se proizvede 115 000 tona meda – to je otprilike četvrtina kineskih proizvodnih kapaciteta. Na listi pet najvećih eksportera meda nalaze se i Etiopija, Iran i Indija.
U Turskoj postoji oko 100 000 pčelara s oko devet milijuna košnica. Po navodima turskog Ministarstva poljoprivrede u toj je branši aktivno oko 500 poduzeća. Po nekim procjenama u turskom medarskom sektoru se zabilježi godišnji promet od oko 270 milijuna eura.
Turska je važan dobavljač meda i za Njemačku. Nakon SAD-a, Njemačka je drugi najveći uvoznik turskog meda. Svoj med Turska izvozi u 53 zemlje, odnosno zone slobodne trgovine. Između 2023. i 2024. volumen izvoza meda je porastao za 1,4 posto.
Ankara: glavni grad lažnog meda
No, taj sektor se trenutačno nalazi u krizi. Sve češće se u Turskoj producira falsificirani med, to je postao problem s kojim se u međuvremenu pozabavila i turska policija. Tijekom proteklih mjeseci dogodile su se brojne racije, u okviru kojih je zaplijenjeno i nekoliko tona lažnog meda.
U jednoj raciji u glavnom gradu Ankari, u rujnu prošle godine su policijski službenici otkrili 8150 tona glukoze, fruktoze i šećera – ali i 100 000 etiketa različitih marki meda. Usprkos svemu, stvarni razmjeri produkcije lažiranog meda u Turskoj nisu poznati.
Kod tih proizvoda se radi o umjetno produciranom “medu” u koji se miješa i šećerni sirup. Ako neki proizvod sadrži umjetne arome, boje, sladila, glukozu, kukuruzni sirup ili umjetno saće, onda se tu radi o „lažnom medu“.
U zadnjem kvartalu 2024., Ministarstvo agrara je objavilo tri liste s proizvođačima lažnog meda. Kako je službeno potvrđeno, u Turskoj postoje 43 proizvođača meda. Ankara je centar te industrije. Tamo se nalazi većina proizvodnih pogona. Dva proizvođača svoj med distribuiraju preko velikih lanaca supermarketa.
Lažni med koji je zaplijenjen u dosadašnjim akcijama ima tržišnu vrijednost od oko 2,7 milijardi eura.
Narušen imidž Turske
Branša je alarmirana: proizvođači se boje da bi se mogao znatno narušiti ugled Turske na međunarodnim tržištima – ili da je on već znatno i narušen. Oni zahtijevaju državne intervencije, restriktivniju regulaciju i uvođenje drakonskih kazni za proizvođače lažiranog meda.
Ziya Şahin, predsjednik Centralnog udruženja turskih pčelara (TAB), smatra da je Ministarstvo poljoprivrede odgovorno i da treba djelovati, te zahtijeva restriktivne mjere. Tijekom ove godine u Turskoj bi se trebao održati i samit Međunarodne federacije pčelara. Şahin kaže da turski proizvođači intenzivno razmjenjuju informacije s međunarodnim partnerima.
„Problem je nedostatak regulacije. Naši pčelari su bijesni i pitaju nas zašto nismo ništa učinili protiv toga. Ali nemamo nikakve ovlasti po pitanju kontrola. Ja čak ne smijem na ulici pitati ljude je li to pravi med ili ipak ne”, kaže Şahin za DW.
Izvor: Deutche Welle
