Na ovaj dan, u jutarnjim satima, biskupi u katedralama predvode misu posvete ulja, tijekom koje se posvećuju ulja za sakramente krštenja, krizme, bolesničkog pomazanja i svetoga reda. Večernjim slavljem, tzv. Misom večere Gospodnje, vjernici se prisjećaju ustanovljenja euharistije, u kojoj se vjerno obnavlja Isusova žrtva i poziv na služenje bližnjima.
Katolici diljem svijeta danas obilježavaju Veliki četvrtak, dan kojim započinje Vazmeno trodnevlje, središnji dio liturgijske godine. Ovaj dan u kršćanskoj tradiciji ima posebno značenje jer se Crkva prisjeća Posljednje večere, trenutka kada je Isus Krist, uoči svoje muke i smrti, ustanovio sakramente Euharistije i svetoga reda.
Fra Ivan Landeka, meštar novaka iz Franjevačkog samostana na Humcu, istaknuo je kako je Veliki četvrtak duboko ukorijenjen u kršćansku vjeru i predaju:
– Slaveći Posljednju večeru u zajedništvu svojih učenika, Isus je uzeo kruh i vino, nad njima izgovorio riječi blagoslova i dao ih svojim učenicima kao svoje Tijelo i Krv. Darovao se njima, a preko njih i svima nama, kao duhovna hrana s pozivom da to trajno činimo njemu na spomen – kazao je fra Ivan.
Na ovaj dan, u jutarnjim satima, biskupi u katedralama predvode misu posvete ulja, tijekom koje se posvećuju ulja za sakramente krštenja, krizme, bolesničkog pomazanja i svetoga reda. Večernjim slavljem, tzv. Misom večere Gospodnje, vjernici se prisjećaju ustanovljenja euharistije, u kojoj se vjerno obnavlja Isusova žrtva i poziv na služenje bližnjima.
– Misa večere Gospodnje nije samo spomen na davni događaj, već živa prisutnost otajstva ljubavi koje nas trajno poziva na jedinstvo, služenje i predanost Bogu i čovjeku – rekao je fra Ivan, dodavši kako su ključni dijelovi mise služba riječi i euharistijska služba.
Izvor:vecernji.ba
