Sve su pak glasniji zahtjevi da se kao jedan od parametara, umjesto BDP-a, uvrsti rast prosječne plaće, pri čemu postoje opcije da rast plaća i rast cijena budu u omjeru 50:50 ili eventualno 60:40, iako je prva opcija realnija. Drugim riječima, rast mirovina vršio bi se u visini zbroja 50 posto rasta prosječne plaće i 50 posto porasta potrošačkih cijena
Hoće li u buduću formulu za izračun redovitog rasta mirovina, umjesto BDP-a, ući rast prosječnih plaća u Federaciji BiH, a čime bi se stvorili uvjeti za značajniji porast mirovina, minimalnih možda i do 800 maraka, u ovom je trenutku ključno pitanje oko kojega se vode iscrpni razgovori unutar institucija, ali i nevladinog sektora, a na prve odgovore na to pitanje možda nećemo morati dugo čekati, piše Večernji list BiH.
Naime, za 23. srpnja sazvana je tematska sjednica federalnog Parlamenta na kojoj će se raspravljati o izmjenama i dopunama Zakona o MIO, rješenja koje je, slažu se i predstavnici vlasti, ali i umirovljenika, isuviše restriktivno.
Uvrštena točka
Dragan Mioković, predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, nedavno je razgovarao s Redžom Mehićem, predsjednikom Saveza udruga umirovljenika FBiH, a na sastanku je bio i ministar rada Adnan Delić.
Naglasio je Mioković tom prilikom i kako je pitanje statusa umirovljenika u Federaciji BiH iznad svih stranačkih i partikularnih interesa te je najavio kako će u dnevni red za srpanjsku sjednicu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH uvrstiti točku u sklopu koje će se raspravljati o materijalnom statusu umirovljenika u Federaciji BiH.
Obvezu za pravodobnu pripremu kvalitetnog materijala za raspravu na sebe je uzeo ministar Delić. Složili smo se kako je cilj predstaviti objektivno stanje u mirovinskom fondu, objektivizirati sve s čim se umirovljenici suočavaju te predložiti i usvojiti kvalitetne zaključke o tome kako bi se evidentni problemi u vezi s materijalnim statusom ove populacije mogli barem ublažiti, ako ne u potpunosti prevladati, potvrdio je, dodavši kako je status umirovljenika problem čije rješavanje moramo podići na višu sustavnu razinu, a jedan od ključnih preduvjeta za tako što je da se, kao izabrani zastupnici, izdignu iznad populizma dnevnopolitičkih prepucavanja.
Večernji list već je ranije pisao kako se aktivno radi na novim zakonskim rješenjima, pri čemu je u fokusu članak 79. Zakona o MIO koji definira način usklađivanja, odnosno rasta mirovina. Trenutačno rješenje ja takvo da postotak rasta mirovina po 50 posto čine rast BDP-a i indeksa potrošačkih cijena. Sve su pak glasniji zahtjevi da se kao jedan od parametara, umjesto BDP-a, uvrsti rast prosječne plaće, pri čemu postoje opcije da rast plaća i rast cijena budu u omjeru 50:50 ili eventualno 60:40, iako je prva opcija realnija. Drugim riječima, rast mirovina vršio bi se u visini zbroja 50 posto rasta prosječne plaće i 50 posto porasta potrošačkih cijena.
Upravni odbor Saveza umirovljenika Zeničko-dobojske županije ovoga je tjedna uputio poruke kako je nužan izvanredni rast mirovina ove godine, kao i promjena zakonskog članka koji bi definirao ovo pitanje, a pritom je naglašeno i kako je potrebna promjena parametara za rast mirovina, i to upravo u smislu uvođenja u formulu rasta prosječnih plaća, što bi pak vodilo i značajnijem porastu mirovina.
Izvor:večernji.ba
