Treba li Čapljina imati Trg blaženog Alojzija Stepinca?
S obzirom na njegov život, mučeništvo, služenje narodu i ulogu koju je imao u obrani ljudskog dostojanstva, duboko vjerujemo da bi Čapljina trebala imati trg nazvan po blaženiku Stepincu. To bi bio znak poštovanja prema čovjeku koji je u najtežim vremenima ostao svjetlo nade, vjere i hrabrosti za Hrvatski narod.
Blaženi Alojzije Stepinac jedan je od najprepoznatljivijih i najutjecajnijih crkvenih ljudi 20. stoljeća na našim prostorima. Njegov život obilježen je dubokom vjerom, služenjem narodu i Crkvi te neustrašivim zauzimanjem za dostojanstvo svakog čovjeka, bez obzira na vjeru, naciju ili uvjerenje. Zbog svega što je učinio, smatramo da bi Čapljina trebala imati trg nazvanu po njemu.
Tko je bio Alojzije Stepinac?
Alojzije Viktor Stepinac rođen je 8. svibnja 1898. u selu Brezarić nedaleko Krašića. Potekao iz velike, tradicionalne hrvatske obitelji u kojoj je odrastao u skromnosti, marljivosti i dubokoj duhovnosti. Nakon služenja u Prvom svjetskom ratu i kratkog studija agronomije, odgovara na Božji poziv i odlučuje se za svećenički život. Zaređen je 1930., a već 1934. s nepunih 37 godina postaje zagrebački nadbiskup — jedan od najmlađih u Europi tog vremena.
Stepinac je bio i veliki ljubitelj sporta: volio je nogomet i kuglanje, a pripadao je i franjevačkom trećem redu. Tijekom svog nadbiskupovanja osnovao je čak četrnaest novih župa, što pokazuje njegovu predanost vjernicima i Crkvi.
Što je radio i zašto je bio važan?
Kroz cijeli život Stepinac je ostao zapamćen kao čovjek koji je:
štitio progonjene bez obzira na vjeru i narod neumorno radio na karitativnim djelima za siromašne, djecu i prognanike javno osuđivao nepravdu i sve totalitarne ideologije branio Crkvu i vjersku slobodu u najtežim vremenima
Tijekom Drugog svjetskog rata otvoreno je upozoravao na zločine, tražio zaštitu slabih i progonjenih te se suprotstavljao mržnji i nasilju. Njegova vjera i moralno držanje učinili su ga jednim od najznačajnijih glasova savjesti u ratnim godinama.
Stepinac je spasio tisuće ljudi
Povijesni dokumenti, svjedočanstva i istraživanja potvrđuju da je Stepinac tijekom Drugog svjetskog rata spasio tisuće ljudi. Pomagao je:
Židovima Srbima, osobito djeci Slovencima Romima političkim progonjenima
Često je slao svećenike da interveniraju ili izdaju dokumente kako bi ljudi izbjegli smrt. Jedna Židovka iz Zagreba kasnije je svjedočila:
„Da nije bilo Stepinca, ja danas ne bih bila živa.“
Kako je postao mučenik?
Nakon rata komunističke vlasti su ga 1946. osudile u montiranom procesu na 16 godina zatvora i prisilnog rada. Nudili su mu slobodu ako se odrekne Vatikana, no Stepinac je to odlučno odbio. Želio je ostati vjeran Crkvi i svom narodu.
Ostatak života proveo je u kućnom pritvoru u Krašiću, gdje je zbog loših uvjeta i kasnijih analiza teških metala u tragovima u njegovim kostima potvrđeno da je bio izložen trovanju. Polako je fizički slabio, ali je ostao nepokolebljiv u vjeri. Umro je 10. veljače 1960. na glasu svetosti.
Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 3. listopada 1998. godine, potvrdivši ga kao mučenika Crkve i naroda.
Njegov trag i danas živi
U Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini postoji više od stotinu crkava, kapelica, ulica i trgova koji nose njegovo ime. Stepinac je jedan od najzastupljenijih blaženika na ovim prostorima, a njegova hrabrost i čvrstina i danas nadahnjuju brojne vjernike.
Čapljina, međutim, još uvijek nema trg ili ulicu nazvanu po blaženom Alojziju Stepincu. Upravo zato smatramo da je pravo vrijeme da se i naš grad pridruži mnogima koji su već prepoznali veličinu njegova životnog puta.
U sklopu naše inicijative, ovim putem pozivamo sve čitatelje portala da glasaju u anketi, smatrate li da Čapljina treba imati Trg Alojzija Stepinca.
