Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću za Europu je značio rušenje dosadašnjih sigurnosnih pretpostavki. Prijetnja njegove administracije da bi Sjedinjene Američke Države mogle pripojiti Grenland, autonomni teritorij Kraljevine Danske, dovela je NATO u dosad nezabilježenu situaciju: savez utemeljen na načelu kolektivne obrane suočen je s mogućnošću da jedna članica napadne drugu.
Bijela kuća je u utorak potvrdila da predsjednik „razmatra niz opcija” za preuzimanje Grenlanda, pritom ne isključujući ni uporabu američke vojske. Trumpov zamjenik šefa kabineta Stephen Miller izjavio je za CNN kako se svijet vraća pravilima sile.
„Mi smo supersila i ponašat ćemo se kao supersila”, poručio je.
Iako je američki državni tajnik Marco Rubio pokušao ublažiti zabrinutost, naglašavajući da se razmatra kupnja Grenlanda, a ne vojna intervencija, danska premijerka Mette Frederiksen uputila je ozbiljno upozorenje.
„Ako SAD vojno napadne drugu članicu NATO-a, tada sve prestaje – uključujući NATO i sigurnosni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata”, rekla je Frederiksen.
Za razliku od Danske, ostali europski čelnici uglavnom su se suzdržali od javnih reakcija. Razlog je jasan, ali neugodan: iako SAD sve češće djeluje kao nepouzdan saveznik, Europa ga i dalje treba. Dok se oslanja na američku vojnu i diplomatsku potporu u suprotstavljanju Rusiji, Europa se nalazi u procjepu – kako spriječiti američke ambicije prema Grenlandu, a istodobno zadržati Washington angažiranim u obrani Ukrajine.
Ta je napetost bila vidljiva i ovoga tjedna u Parizu, gdje su predstavnici 35 država, uključujući SAD, raspravljali o jamstvima za sigurnost Ukrajine nakon mogućeg mirovnog sporazuma s Rusijom. Iako su razgovori protekli konstruktivno, konferenciju za medije obilježila su neugodna pitanja.
„Kakvu vrijednost imaju američka sigurnosna jamstva na dan kada se u Washingtonu ozbiljno govori o zauzimanju teritorija druge članice NATO-a?”, upitao je jedan novinar britanskog premijera Keira Starmera.
Starmer je odgovorio neizravno, pozivajući se na ranije izraženu potporu Danskoj. Slično je postupio i francuski predsjednik Emmanuel Macron. U nazočnosti američkog izaslanika Stevea Witkoffa i Trumpova zeta Jareda Kushnera, čelnici Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske izbjegli su otvorenu kritiku SAD-a, očito ne želeći ugroziti američku ulogu u ukrajinskom mirovnom procesu.
Europa je već pristala na brojne ustupke kako bi zadržala američku potporu. Europske čelnike javno su kritizirali američki potpredsjednik JD Vance i Elon Musk, dok je Trumpova administracija u Nacionalnoj sigurnosnoj strategiji optužila Europu da „krši temeljna demokratska načela”. Europska unija je usto prihvatila i carine od 15 posto na trgovinu sa SAD-om.
Unatoč pozivima da Europa zauzme čvršći stav, ona za to trenutačno nema dovoljno utjecaja, smatra Mujtaba Rahman iz konzultantske kuće Eurasia Group.
„Europski čelnici žele se suprotstaviti Washingtonu, ali nisu u poziciji to učiniti jer su desetljećima sigurnost prepustili SAD-u”, rekao je Rahman za CNN.
Prema njegovim riječima, glavni europski prioritet u 2026. godini ostaje zadržavanje američkog angažmana u Ukrajini, čak i ako to znači pritisak na Dansku da postigne određeni dogovor sa SAD-om oko Grenlanda. „Europa se može ozbiljno naoružati tek za tri do pet godina. Do tada nema stvarnog izbora”, dodao je.
Iako Europa već više od godinu dana financira obranu Ukrajine zbog izostanka nove američke pomoći, i dalje je u velikoj mjeri ovisna o američkom oružju. No bivši američki diplomat Daniel Fried ističe da Europa ipak ima više poluga nego što se često misli.
„Europljani proizvode borbene zrakoplove i konkurentni su u nizu obrambenih tehnologija. Mogli bi, primjerice, odlučiti da ne dijele naprednu tehnologiju dronova sa SAD-om”, rekao je Fried.
Pojedini europski političari zagovaraju odlučnije poteze. Francuski europarlamentarac Raphaël Glucksmann predložio je uspostavu stalne vojne baze EU-a na Grenlandu kako bi se poslala jasna poruka Washingtonu. No analitičarka Majda Ruge iz Europskog vijeća za vanjske odnose smatra da cilj ne bi trebao biti vojni sukob, nego povećanje političkih i gospodarskih troškova za SAD u slučaju jednostranog djelovanja.
„Ako Trump odluči eskalirati, mora to učiniti otvoreno, uz jasno suprotstavljanje europskih saveznika. To bi mu znatno povećalo političku cijenu”, rekla je Ruge.
Prema anketi YouGova, čak 72 posto Amerikanaca protivi se uporabi vojne sile za preuzimanje Grenlanda, dok je podržava tek 7 posto ispitanika. Ipak, ostaje nejasno koliko je Trumpova administracija osjetljiva na domaće i međunarodne kritike.
Iako se Europa nada da će američki interes za Grenland oslabjeti, kao što se već jednom dogodilo, strah u europskim prijestolnicama je sve veći.
„Ovo više nije prolazna ideja. Trump je u tome potpuno ozbiljan”, rekao je jedan britanski zastupnik za CNN.
Zaključak je, prema Rahmanu, sumoran:
„Europljani znaju s kim imaju posla. Slabi su, a slabi su laka meta. Sada kupuju vrijeme. Dok Europa ne bude sposobna sama se braniti, morat će surađivati s Trumpovom administracijom.”
Izvor: CNN
