Pokretač, glavni urednik i izdavač Danice u svim fazama njezina razvoja bio je Ljudevit Gaj, no u 1860-ima časopis su zapravo uređivali njegov sin Velimir Gaj, Antun Mažuranić, Vjekoslav Babukić, Dimitrija Demeter i drugi.
Prvi hrvatski književni časopis Danica ilirska počeo je izlaziti na današnji dan, 10. siječnja 1835. godine kao tjedni prilog Novina horvatskih u Zagrebu sa sloganom “Narod bez narodnosti je telo bez kosti”.
Prilog je prvo nosio ime Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka, zatim Danica ilirska da bi nakon zabrane ilirskog imena i simbola, od početka 1843. pa do konca 1848. godine, časopis ponovno izlazio pod prvotnim naslovom, a od siječnja do lipnja 1849. opet pod naslovom Danica ilirska.
Pod naslovom Danica list se pojavio tijekom 1853., no zbog slaba odaziva čitateljstva ubrzo je prestao izlaziti. Od 1863. do 1867. časopis je ponovno izlazio pod naslovom Danica ilirska.
Pokretač, glavni urednik i izdavač Danice u svim fazama njezina razvoja bio je Ljudevit Gaj, no u 1860-ima časopis su zapravo uređivali njegov sin Velimir Gaj, Antun Mažuranić, Vjekoslav Babukić, Dimitrija Demeter i drugi.
Kako Gajeve Novine nisu imale dopuštenje za samostalno oblikovanje i plasiranje političkih vijesti, od početka izlaženja do 1848. Danica je zapravo imala ulogu središnjega glasila hrvatskog preporodnog pokreta.
Osim što je u obliku književnih ostvarenja (budnica, davorija, poskočnica) omogućavala plasiranje i širenje temeljnih zasada ideologije ilirizma, Danica je bitno pridonijela afirmaciji štokavskoga narječja kao hrvatskog jezičnog standarda i Gajeva pravopisa iz 1830.
Do 28. broja štokavština, kao najrašireniji hrvatski dijalekt, i novi pravopis posve su istisnuli kajkavštinu i staru grafiju. Prvi objavljeni prilog pisan štokavštinom i prema Gajevu pravopisu bila je budnica A. Mihanovića Horvatska domovina (br. 10 iz 1835.), koja je, kada je uglazbljena, postala hrvatskom himnom.
Izvor:bljesak.info
