Njemačka i još sedam europskih država navukle su na sebe bijes američkog predsjednika Donalda Trumpa jer su poslale vojnike na Grenland. Krizni sastanak EU-a trebao bi koordinirati reakciju.
Nakon novih prietnji carinama od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Njemačkoj i još sedam europskih zemalja u sukobu oko Grenlanda, Europska unija traži brz odgovor. Na kriznom sastanku danas poslijepodne u Bruxellesu na razini veleposlanika sastat će se predstavnici država članica EU-a. Ostaje zasad nejasno hoće li se pritom raspravljati o mogućim protumjerama.
Carinski udar do 25 posto
U neviđenom potezu Trump je u subotu, pozivajući se na sukob oko Grenlanda, najavio dodatne carine protiv osam europskih država od veljače – deset posto na svu robu od 1. veljače, a od 1. lipnja trebale bi porasti na 25 posto. Sve te države EU-a članice su NATO-a. Postupno uvedene carine trebale bi vrijediti sve dok se ne postigne sporazum o potpunoj kupnji arktičkog otoka, napisao je Trump na Truth Socialu.
Trump traži protuusluge od Danske
Trump je u subotu na svojoj platformi Truth Social napisao da su SAD godinama subvencionirale Dansku i sve zemlje EU-a jer od njih nisu tražile carine ili druge oblike protuusluga. „Sada je, nakon stoljeća, vrijeme da Danska nešto vrati – svjetski mir je na kocki!“, napisao je Trump.
Trump već danima bez ikakvih dokaza tvrdi da Kina i Rusija žele Grenland, da Danska protiv toga ne može ništa poduzeti i da su samo SAD za to sposobne. Grenland je autonomni dio Danske i time je dio NATO-a. Vlade u Kopenhagenu i Nuuku odbijaju prodaju otoka.
Europska NATO-misija
Američki predsjednik više je puta jasno dao do znanja da Amerika želi prisvojiti otok milom ili silom – što europski NATO-partneri odlučno odbijaju. Trumpu također smeta to što su Njemačka i druge europske članice NATO-a nedavno poslale vojnike na otok u sklopu izviđačke misije uoči vojne vježbe.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća António Costa upozorili su nakon carinske prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa na posljedice. „Carine bi potkopale transatlantske odnose i riskirale opasnu spiralu prema dolje“, poručili su oboje na društvenim mrežama. „Europa će i dalje djelovati jedinstveno i koordinirano te se zalagati za očuvanje svoje suverenosti“, dodaje se.
Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove Kaja Kallas također je reagirala kritikom i nerazumijevanjem na Trumpovu najavu. Kina i Rusija „trljaju ruke“, poručila je Kallas na društvenim mrežama. „One su te koje profitiraju od podjela među saveznicima.“ Ako je sigurnost Grenlanda ugrožena, to se može rješavati unutar NATO-a. „Carine nose opasnost da Europu i Sjedinjene Američke Države učine siromašnijima i potkopaju naš zajednički prosperitet“, napisala je estonska političarka.
Radosni Grenland i prkosni Europljani
Jedna od najpoznatijih ministrica u grenlandskoj vladi pohvalila je reakciju pogođenih europskih zemalja na kaznene carine američkog predsjednika Donalda Trumpa. „Začuđena sam prvim reakcijama europskih zemalja“, izjavila je ministrica za mineralne resurse Naaja Nathanielsen u subotu na internetskoj mreži LinkedIn. „Zahvalna sam i puna nade da će diplomacija i partnerstvo prevladati.“
Francuski predsjednik Emmanuel Macron ocijenio je Trumpove dodatne carine zbog Grenlanda „neprihvatljivima“. On kaže da „nikakvo zastrašivanje ili prijetnja neće na nas utjecati, ni u Ukrajini, ni na Grenlandu, niti bilo gdje drugdje u svijetu“.
Njemačka se još ne istrčava
Njemačka vlada za sada je reagirala suzdržano. Berlin se želi uskladiti s europskim partnerima, priopćio je glasnogovornik savezne vlade Stefan Kornelius. „Zajedno ćemo u odgovarajućem trenutku odlučiti o primjerenim reakcijama.“
No njemački političar zadužen za pitanja sigrunosne politike iz redova vladajuće Demokršćanske unije (CDU), Roderich Kiesewetter, upozorio je Europu da ne popusti pred Trumpovim carinskim prijetnjama u sporu oko Grenlanda. „Trumpova intervencija na Grenlandu bila bi kršenje suvereniteta Grenlanda i Danske te bi označila kraj dosadašnjeg NATO-a“, rekao je Kiesewetter za „Münchner Merkur”. „Ne bismo se smjeli dati zastrašiti Trumpovim pokušajima ucjene.“
Izvjestitelj kluba zastupnika Unije za Sjevernu Ameriku i Arktik, Peter Beyer (CDU), rekao je za Bild am Sonntag: „To izgleda kao tipičan Trumpov manevar: stvara maksimalan pritisak, želi postići dogovor.“
Prema mišljenju voditeljice istraživačke skupine za Ameriku Zaklade za znanost i politiku (SWP), Trump svojom najavom carina želi podijeliti Europljane. „Trump to radi jer može i jer je Grenland za njega važan ‘trofej’“, rekla je Laura von Daniels za novinsku agenciju dpa.
Američki demokrati žele blokirati carine
Carinske prijetnje nailaze na otpor i unutar samih Sjedinjenih Američkih Država. Demokratski vođa manjine u američkom Senatu Chuck Schumer najavio je da želi zaustaviti najavljene carine. „Demokrati u Senatu predložit će zakon kako bi se ove carine blokirale prije nego što nanesu daljnju štetu američkom gospodarstvu i našim saveznicima u Europi“, poručio je Schumer. Trumpove nerazumne carine već su podigle cijene i naštetile američkom gospodarstvu.
Iako su demokrati u Senatu u manjini, Trumpove carinske planove već su kritizirali i pojedini republikanci.
Izvor: DW
