Rusija je „pod američkim pritiskom“ pristala na prodaju svojih udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS), piše Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) o dogovoru koji je potvrdila i službena Moskva.
Gazprom bi trebao prodati 56,15 posto NIS-a mađarskom MOL-u. „Prodajna cijena je nepoznata, bankarski analitičari ju procjenjuju na 1,2 milijarde eura. To bi bilo triput više od cijene koju su Rusi platili”, prenosi njemački list.
Sve je utanačeno, prema navodima iz Beograda, no čeka se odobrenje američkog ureda za sankcije OFAC. Ima navoda i o ulasku emiratskog koncerna ADNOC kao manjinskog suvlasnika, kao i o povećanju srpskog udjela na 34 posto.
Nejasno je, piše list, kako će Mađari isplatiti Ruse s obzirom na financijske sankcije protiv Moskve i to iako vlasti Viktora Orbana imaju dobre odnose s Kremljem.
MOL jača svoju poziciju
„Ovim preuzimanjem će najveći naftni i plinski koncern Mađarske ojačati svoju poziciju na energetskom tržištu srednje i jugoistočne Europe”, piše FAZ, podsjećajući da je MOL već sada veliki igrač sa cijelim lancem – od eksploatacije nafte i plina, preko rafinerija i veleprodaje do benzinskih crpki i petrokemije.
Ocjenjuje se da MOL ovako jača suradnju s Gazpromom, povećava marže u poslu s rafinerijama, ali i dolazi pod upitnik u pogledu moguće kartelske pozicije.
„Također bi se mogla pojačati konkurencija s rivalima OMV-om u Austriji, Petrolom u Sloveniji, INA-om u Hrvatskoj i neovisnim trgovcima”, dodaje frankfurtski dnevnik.
Strah u Hrvatskoj
Drugi list iz istog grada, Frankfurter Rundschau, navodi da srpske vlasti pokušavaju ukloniti bojazan da bi MOL mogao zatvoriti rafineriju u Pančevu, jedinu u Srbiji. To onda otvara druga pitanja.
„Posebno se u susjednoj Hrvatskoj sa zabrinutošću gleda na ulazak MOL-a u Srbiju. Pri integraciji rafinerije u Pančevu u MOL-ov sustav rafinerija u Rijeci bi mogla pretrpjeti istu sudbinu kao već zatvorena rafinerija u Sisku“, piše list.
Također, hrvatski naftovod Janaf je 90 posto prihoda ostvarivao prodajom MOL-u i NIS-u. Kako će to sada sve biti u rukama Budimpešte, to bi „moglo oslabiti hrvatsku pregovaračku poziciju o cijenama”.
List podsjeća i na započetu gradnju srpsko-mađarskog naftovoda i citira portal Hungary Today koji navodi da je regija „jako ovisila o Janafu“, ali da se kupovinom NIS-a sada „okreće drugi list“.
Mađarska i Srbija „po vlastitim pravilima”
List Berliner Zeitung pak podsjeća da je Mađarska izuzetak po pitanju nabave ruskih energenata – i nafte i plina. Naftovod koji se sada gradi prema Srbiji bit će direktno priključen na stari sovjetski naftovod Družba, čime Rusi zadržavaju utjecaj.
Jedan krak tog naftovoda ide do Schwedta na istoku Njemačke, no tuda više ne teče nafta. Jedan drugi krak preko Ukrajine i dalje teče ka Mađarskoj.
„Bruxelles bi mogao okončati ovaj kurs ako bi potpuno ukinuo izuzetke za rusku sirovu naftu. Ali to do sada nije uspjelo, četiri godine od početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine”, podsjeća list.
Time, piše dalje, Mađarska koristi prostor – pravno je sve u redu, ali politički protivno logici EU-a da napusti ruske energente. Berliner Zeitung bilježi da se i najnoviji dogovori sa Srbijom u Bruxellesu samo primaju na znanje, bez formalnih prigovora.
„Ovaj dogovor pokazuje kako se vodi energetska politika u jugoistočnoj Europi – ne preko samita ili moralnih načela, nego preko vlasničkih udjela i infrastrukture. Dok EU planira potpuno napuštanje (ruskih energenata), Mađarska i Srbija same organiziraju svoju opskrbu – po vlastitim pravilima.”
Izvor: DW
