Ruske provokacije su pokazale velik zaostatak u opremanju bespilotnim letjelicama unutar Europske unije. To bi se trebalo promijeniti, a Hrvatska pritom želi imati vodeću ulogu i to u potpunosti bez kineskih komponenti.
10. rujna 2025. NATO je u stanju pripravnosti. Tri borbena zrakoplova Rafale francuskog ratnog zrakoplovstva uzlijeću i upućuju se prema poljskom zračnom prostoru.
Razlog su ruske bespilotne letjelice koje su ondje uočene. U to vrijeme učestalo dolazi do ruskih provokacija u zračnom prostoru i u drugim europskim zemljama, primjerice u Danskoj.
„Potreban nam je sustav protiv dronova”
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izrazila je tada zabrinutost. „Te su akcije dio zabrinjavajućeg obrasca i predstavljaju sve veću prijetnju“, rekla je tada. Riječ je o hibridnom ratovanju protiv Europe, na koje Europa mora odgovoriti. „Moramo štititi istočno krilo i potreban nam je zid od dronova”, rekla je u govoru u Europskom parlamentu.
Von der Leyen je kritizirala činjenicu da NATO nije mogao primjereno reagirati na ruske bespilotne letjelice u poljskom zračnom prostoru. „Morali smo koristiti skupe moderne borbene zrakoplove kako bismo s neba obarali relativno jeftine dronove iz masovne proizvodnje. To nije održivo. Potreban nam je sustav protiv dronova za brzo otkrivanje, presretanje i neutralizaciju“, naglasila je von der Leyen.
Koordinacijska skupina EU-a
Rat u Ukrajini u međuvremenu je postao rat dronovima. Nasuprot tome, vojske država članica EU-a još su uglavnom na početku kada je riječ o integraciji vojnih bespilotnih letjelica. Koordinacijska skupina EU-a za dronove trebala bi sada promijeniti tu situaciju.
Skupinu čine predstavnici Nizozemske, Latvije i Hrvatske, a posljednji put sastala se u siječnju u Zagrebu. Hrvatska naime želi preuzeti središnju ulogu u europskom naoružavanju bespilotnim letjelicama. I uvelike radi na tome.
Bez kineskih komponenti
Na sportskom aerodromu u Osijeku pilot dronova Karlo testira bespilotne letjelice koje bi se trebale koristiti u vojne svrhe. Proizvodi ih tvrtka Orqa iz Osijeka i one su posebne po tome što su u potpunosti proizvedene u Hrvatskoj.
Riječ je o prvim vojnim bespilotnim letjelicama u potpunosti proizvedenima u EU-u bez kineskih komponenti. Time bi europske vojske mogle postati neovisne.
Dronovi tvrtke Orqa trebali bi tehnički biti ravnopravni kineskim dronovima. Karlo to želi demonstrirati. Pritom pušta dron da lebdi izravno iznad njega. Odjednom dron trzajem skoči uvis i uz glasno zujanje jurne dalje. Pritom ubrzava do 130 kilometara na sat.
Moguća uporaba i kao kamikaza-dronova
Karlo objašnjava što su ti dronovi sposobni učiniti na ratnim područjima. „Za naše testove na dron vješamo utege, do pet kilograma. Tada se dronom može nešto transportirati na bojište, primjerice komplet prve pomoći, ili se može opremiti eksplozivnim punjenjem.“
S eksplozivnim punjenjem težine do dva i pol kilograma dron može letjeti i do 20 kilometara, ispustiti punjenje i ponovno se vratiti. „Ili ga se pošalje na udaljenost od trideset do šezdeset kilometara, ali tada je povratak isključen”, objašnjava Karlo.
Takvi se dronovi mogu koristiti kao kamikaza-dronovi. Šalju se zajedno s eksplozivnim punjenjem izravno u neprijateljski objekt, gdje eksplodiraju. I to Karlo demonstrira. Stoji u maloj kućici na rubu aerodroma i pušta dron da leti prema kući.
Karlo nosi FPV naočale, takozvane „First Person View“ naočale. Kroz njih vidi sliku s kamere drona, kao da se sam nalazi unutar letjelice. A sam dron dugačak je tek nešto manje od 30 centimetara.
„Ispod naočala vidim kako dron leti prema našoj kući, a onda učinim ovo“, kaže Karlo. Zujanje se sve više približava i postaje iznimno glasno. Neposredno prije udara pilot skreće dron. „Da sam nastavio letjeti, znate što bi se dogodilo. Kada u ratu čujete zujanje drona, obično je već prekasno.“
Potrebno je više od dronova
On objašnjava da se njegovi dronovi djelomično koriste u ukrajinskoj vojsci, pri čemu se Ukrajinci ponajprije oslanjaju na kineske dronove jer su jeftiniji. „Mi želimo opremiti vojske u Europi. Trenutačno smo u mogućnosti proizvesti 280.000 dronova godišnje. No potražnja za tako velikim količinama još ne postoji, jer je potrebno jako puno vremena da europske vojske obuče dovoljan broj vojnika za uporabu tolikog broja dronova.“
Hrvatske dronove već sada koriste nizozemska, talijanska i bugarska vojska. Hrvatska vojska trenutačno obučava 150 svojih vojnika za rad s dronovima, kaže hrvatski ministar obrane Ivan Anušić.
„Hrvatska ima potencijal i namjeravamo preuzeti vodeću ulogu na području dronova unutar NATO-a i EU-a. Danas većina komponenti FPV-dronova proizvedenih u EU-u dolazi iz Hrvatske, i softverskih i hardverskih“, kaže ministar Anušić.
No hrvatski ministar obrane naglašava da je za europsku sigurnost potrebno mnogo više od samih dronova. „EU mora u obrambenoj politici još prisnije surađivati”, ističe Anušić.
Izvor:DW
