Problem prekomjerne tjelesne mase kod djece više nije statistika iz dalekih europskih izvještaja, on je itekako prisutan i u Bosni i Hercegovini, uključujući Hercegovinu. Iako BiH nema kontinuirani nacionalni sustav praćenja poput nekih zemalja EU, dostupni podaci i izjave zdravstvenih stručnjaka ukazuju na zabrinjavajući trend.
Prema ranije objavljenim podacima koje je prenio portal Hercegovina.info, pozivajući se na zdravstvene izvore iz Mostara, još prije nekoliko godina u Mostaru je zabilježeno da je više od trećine djece imalo prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost. Taj podatak, iako nije najnoviji, jasno pokazuje da problem nije marginalan.
Što kažu stručnjaci iz Mostara?
Na panel-diskusiji o prehrani djece u BiH, o kojoj je izvijestio portal N1 BiH, nutricionistica Nevena Pandža iz SKB Mostar upozorila je da se sve češće susreću djeca s povišenim krvnim tlakom, inzulinskom rezistencijom i ranim metaboličkim poremećajima povezanim s prekomjernom tjelesnom masom. N1 je tada prenio njezinu izjavu kako djeca “nisu gladna količine hrane, nego nutritivno bogate hrane”, što jasno ukazuje na problem kvalitete prehrane, a ne samo kalorijskog unosa.
Stručnjaci također naglašavaju da BiH još uvijek nema jasnu i dosljednu regulaciju oglašavanja hrane usmjerenog prema djeci, posebno u digitalnom prostoru.
Iako za Čapljinu i okolicu ne postoje zasebne javno objavljene studije koje bi precizno pokazale razinu dječje pretilosti, svakodnevica u našem okruženju otkriva slične obrasce koji upućuju na to da problem nije zanemariv. U neposrednoj blizini brojnih osnovnih škola nalaze se pekarnice, kiosci i trgovine u čijoj ponudi dominiraju slatki napici, grickalice i pekarski proizvodi bogati šećerima i mastima. Djeca na putu do škole ili tijekom velikog odmora vrlo lako dolaze do takvih proizvoda, koji su često jeftiniji i dostupniji od nutritivno kvalitetnijih obroka.
Istodobno, većina škola u ovim sredinama nema organizirane tople obroke ni školske menze s uravnoteženim jelovnicima, pa djeca najčešće sama biraju što će jesti. Na to se nadovezuje i snažan utjecaj digitalnog marketinga gdje su djeca svakodnevno izložena reklamama putem društvenih mreža, YouTubea i TikToka, gdje se nezdravi proizvodi promoviraju kroz zabavne i njima prilagođene sadržaje.
Za razliku od nekih europskih zemalja koje su uvele jasna ograničenja oglašavanja proizvoda s visokim udjelom šećera, soli i zasićenih masti u blizini škola ili u dječjem medijskom prostoru, u Bosni i Hercegovini takva sustavna regulacija još uvijek ne postoji. Sve to stvara okruženje u kojem je nezdravi izbor često i najlakši izbor.
Nije riječ samo o estetici – riječ je o zdravlju
Prekomjerna tjelesna masa u djetinjstvu nije estetsko pitanje, nego ozbiljan zdravstveni izazov. Djeca s viškom kilograma imaju znatno povećan rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, hormonalnih poremećaja te različitih metaboličkih komplikacija već u ranoj dobi. Uz to, problem često nosi i psihološke posljedice koje mogu ostaviti tragove i kasnije, od smanjenog samopouzdanja do poteškoća u socijalizaciji i osjećaja izoliranosti. Posebno zabrinjava činjenica da roditelji nerijetko ne prepoznaju problem na vrijeme, sve dok se ne pojave prve zdravstvene tegobe.
U Hercegovini, pa tako u Čapljini i okolici, rješenja ne moraju nužno čekati državne strategije i zakonske izmjene. Lokalna zajednica može odigrati važnu ulogu u prevenciji. Škole bi, uz potporu profesora i roditelja, mogle poticati organizaciju zdravijih obroka i educirati djecu o pravilnoj prehrani, dok bi grad i sportske organizacije mogle snažnije utjecati na djecu i mlade kako bi se dodatno promovirao aktivan stil života među najmlađima.
Mediji u Hercegovini, uključujući lokalne portale i društvene mreže, također mogu pokrenuti kampanje o važnosti zdrave prehrane i umjerene konzumacije prerađenih proizvoda. Istodobno, otvaranje javne rasprave o oglašavanju nezdrave hrane u blizini škola u Čapljini i okolici moglo bi biti prvi korak prema stvaranju zdravijeg okruženja za djecu.
Hercegovina ima razvijenu sportsku infrastrukturu i snažnu sportsku tradiciju, a Čapljina i okolica godinama žive sport kroz klubove, turnire i školska natjecanja. Upravo zato postoji realna osnova da se pitanje dječje pretilosti ne promatra kao apstraktan zdravstveni problem, nego kao izazov zajednice. Prevencija ne mora biti skupa ni komplicirana, ona počinje informiranjem, primjerom odraslih i stvaranjem okruženja u kojem je zdravi izbor djeci najlakši izbor. Ako se o tome počne govoriti otvoreno i sustavno, Hercegovina može postati primjer kako lokalna sredina prepoznaje problem i reagira na vrijeme.
Herons.info
