Današnji dan obilježen je jednom od najopasnijih eskalacija na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko desetljeća. Sjedinjene Američke Države i Izrael izveli su opsežne zračne i pomorske udare na više ciljeva u Iranu, nakon čega je Teheran pokrenuo široki protunapad na američke baze i saveznike u regiji, uključujući Izrael, Katar, Bahrein, Kuvajt i Ujedinjene Arapske Emirate.
Prema navodima svjetskih medija, napadi su bili usmjereni na vojne objekte, ali i na lokacije povezane s vrhom Islamske Republike. U Teheranu su zabilježene snažne eksplozije, a iranski državni mediji govore o poginulima i velikoj materijalnoj šteti, dok se točan broj žrtava još utvrđuje.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je cilj operacije uklanjanje neposredne prijetnje koju predstavlja iranski režim, naglasivši da Iran ne smije doći u posjed nuklearnog oružja. Izraelske vlasti napad su nazvale preventivnim udarom, ističući da je operacija pripremana mjesecima u bliskoj suradnji s Washingtonom, čime je još jednom potvrđeno čvrsto savezništvo SAD-a i Izraela.
Pojavile se informacije o smrti vrhovnog vođe
Nakon napada pojavile su se i dramatične informacije da je tijekom udara pogođen i sam vrh iranskog vodstva. Prema navodima koje prenose američki i izraelski izvori, uključujući Fox News, postoji mogućnost da je u napadu u Teheranu poginuo vrhovni vođa Islamske Republike ajatolah Ali Hamenei, koji je više od tri desetljeća bio najmoćnija osoba u Iranu.
Izraelski dužnosnici navode da je kompleks u kojem se nalazio Hamenei teško pogođen, dok pojedini zapadni mediji ističu da postoje „sve jači znakovi” da vođa više nije živ. Iranske vlasti zasad nisu službeno potvrdile tu informaciju, a dio izvora tvrdi da je prebačen na sigurnu lokaciju.
Smrt vrhovnog vođe, ako se potvrdi, mogla bi izazvati duboku političku krizu u Iranu i dodatno destabilizirati cijelu regiju.
Napetosti nakon godina sukoba i unutarnjih prosvjeda
Današnja eskalacija dolazi nakon dugog razdoblja napetosti između Irana s jedne strane te SAD-a i Izraela s druge. Ključno pitanje ostaje iranski nuklearni program, za koji Washington i Tel Aviv tvrde da predstavlja ozbiljnu sigurnosnu prijetnju.
Istodobno je iranski režim posljednjih godina bio suočen s masovnim prosvjedima i nezadovoljstvom dijela stanovništva zbog ograničavanja sloboda, gospodarske krize i snažnog utjecaja vjerskog vodstva na politički život. Zapadne države često ističu da vlast u Teheranu opstaje zahvaljujući snažnom sigurnosnom aparatu, dok iranske vlasti optužuju strane sile za pokušaje destabilizacije.
Iran uzvratio napadima širom regije
Nakon početnih udara, iranske Revolucionarne garde objavile su da su pokrenule operaciju odmazde protiv američkih i izraelskih ciljeva. Projektili i bespilotne letjelice presretani su iznad Katara, Bahreina, Jordana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, a napadi su zabilježeni i u blizini američkih vojnih baza.
U Dubaiju je izbio veliki požar na luksuznom hotelu nakon eksplozije, dok su u više država aktivirani sustavi protuzračne obrane. Pojavila su se i upozorenja da bi Iran mogao zatvoriti Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za globalno gospodarstvo.
Svijet poziva na smirivanje sukoba
Ujedinjeni narodi sazvali su hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti, a europske države pozvale su na hitnu deeskalaciju. Rusija je osudila napade, dok su pojedine bliskoistočne zemlje izrazile zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba.
Analitičari upozoravaju da bi daljnja eskalacija mogla dovesti do regionalnog rata s nesagledivim posljedicama, posebno ako se sukob proširi na više država ili ako dođe do poremećaja u opskrbi energentima.
Za sada nije jasno hoće li se sukob zaustaviti na vojnim udarima ili će prerasti u širi rat, ali današnji događaji pokazuju da su odnosi između Irana, SAD-a i Izraela ušli u najopasniju fazu u posljednjih nekoliko desetljeća.
Herons.info
