Nakon što je Izrael pokrenuo preventivne udare na ciljeve u Iranu, a Sjedinjene Američke Države potvrdile da sudjeluju u velikim borbenim operacijama, sve je više analiza koje pokušavaju objasniti stvarne ciljeve ove vojne kampanje. Prema opsežnoj analizi koju donosi Deutsche Welle (DW), sukob bi mogao potrajati znatno duže nego što se u početku očekivalo, a iza službenih objašnjenja krije se nekoliko strateških ciljeva Washingtona i Tel Aviva.
Sprječavanje Irana da razvije nuklearno oružje
Službeni razlog za jednog od napada jest sprječavanje Irana da razvije nuklearno oružje. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je cilj operacije ukloniti neposrednu prijetnju i uništiti nuklearne kapacitete Islamske Republike.
Ipak, dio analitičara smatra da se nuklearni program ne može potpuno uništiti vojnim udarima. Stručnjaci ističu da se tehnologija i znanje o obogaćivanju urana ne mogu izbrisati bombardiranjem, pa bi Iran i nakon napada mogao nastaviti razvoj programa, iako usporeno.
Drugi analitičari naglašavaju da je za SAD i Izrael nuklearno naoružani Iran strateški neprihvatljiv, zbog čega će pokušaji njegovog zaustavljanja ostati dugoročni cilj bez obzira na trenutne rezultate.
Uništenje balističkog raketnog programa
Osim nuklearnog programa, važan cilj kampanje je i slabljenje iranskog raketnog arsenala. Iran je u ranijim sukobima pokazao da raspolaže projektilima koji mogu pogoditi Izrael, ali i američke baze u regiji.
Stručnjaci navode da je moguće uništiti skladišta, proizvodne pogone i infrastrukturu, ali ne i znanje koje Iran posjeduje. Zbog toga se smatra da je potpuno uklanjanje raketnog programa malo vjerojatno, dok je realniji scenarij dugoročno slabljenje i ograničavanje njegovih kapaciteta.
Kontrola Hormuškog tjesnaca i slabljenje iranske mornarice
Treći cilj operacije, prema analizi DW-a, odnosi se na pomorske snage Irana i sigurnost plovidbe u Hormuškom tjesnacu, jednom od najvažnijih energetskih pravaca na svijetu.
Američka vojska u prošlosti je već izvodila operacije protiv iranske mornarice, a stručnjaci smatraju da bi SAD mogao relativno brzo nanijeti veliku štetu iranskim brodovima. Ipak, upozorava se da Iran raspolaže i obalnim raketnim sustavima koji mogu ugroziti brodove čak i bez velike mornarice, zbog čega bi kontrola tog područja mogla biti dugotrajan proces.
Najteži cilj – promjena režima u Iranu
Najneizvjesniji dio kampanje odnosi se na mogućnost rušenja iranskog režima. Iako iz Washingtona nema najava kopnene invazije, izjave američkog predsjednika u kojima poziva iranski narod da preuzme vlast analitičari tumače kao politički pritisak, a ne kao jasan vojni plan.
Stručnjaci upozoravaju da se promjena režima teško može postići samo zračnim napadima te da bi takav scenarij zahtijevao dugotrajan rat ili snažan unutarnji ustanak, koji je bez dodatnog pritiska malo vjerojatan.
Što ako režim opstane
Analitičari upozoravaju da bi neuspjeh rušenja vlasti u Teheranu mogao dovesti do još veće represije unutar Irana, ali i do dugotrajnog sukoba niskog intenziteta kroz sankcije, napade preko posrednika i povremene vojne udare.
U tom slučaju, Iran bi se mogao još više militarizirati, dok bi stanovništvo snosilo najveće posljedice gospodarskih i političkih pritisaka.
Sukob koji bi mogao trajati mjesecima
Zaključak analize DW-a jest da aktualna američko-izraelska operacija vjerojatno neće biti kratka niti ograničena, jer ciljevi koji se spominju – od nuklearnog programa do slabljenja režima – zahtijevaju dugotrajan vojni i politički pritisak.
Zbog toga sve više analitičara upozorava da bi sukob na Bliskom istoku mogao potrajati tjednima, pa i mjesecima, uz rizik da preraste u širu regionalnu krizu.
Herons.info
