Cijene nafte na svjetskim tržištima i dalje se kreću blizu najviših razina od 2022. godine, unatoč odluci Sjedinjenih Američkih Država da privremeno dopuste isporuku i prodaju ruske nafte koja je već na tankerima na moru. Ova iznimka uvedena je kako bi se ublažio nagli rast cijena energenata nakon eskalacije sukoba s Iranom i zatvaranja Hormuškog tjesnaca.
Prema odluci američkog Ministarstva financija, dozvola se odnosi isključivo na rusku naftu i naftne derivate koji su ukrcani na brodove do 12. ožujka. Takve pošiljke mogu se isporučivati do 11. travnja.
Američki ministar financija Scott Bessent poručio je da je riječ o kratkoročnoj i ciljanoj mjeri koja ima za cilj povećati dostupnost nafte na globalnom tržištu. Naglasio je kako ova odluka neće značajno financijski koristiti ruskoj vladi, jer najveći dio prihoda od nafte dolazi kroz poreze na eksploataciju.
Unatoč tome, tržište nafte ostaje pod snažnim pritiskom.
Globalni referentni standard Brent nafta pala je u petak za oko 1,3 posto te se trgovala nešto iznad 99 dolara po barelu. Dan ranije zaključila je trgovanje na 100,46 dolara, što je najviša razina od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Američka WTI nafta pala je oko 2 posto i iznosila je približno 93,7 dolara po barelu.
Hormuški tjesnac ključni problem
Glavni razlog rasta cijena je dramatično pogoršanje sigurnosne situacije na Bliskom istoku, posebno u području Hormuškog tjesnaca kroz koji inače prolazi oko petina svjetske proizvodnje nafte.
Ekonomist Mohit Kumar iz investicijske banke Jefferies ističe da Rusija dnevno proizvodi oko 10 milijuna barela nafte, dok blokada Hormuškog tjesnaca smanjuje globalni protok nafte za čak 13 do 14 milijuna barela dnevno.
Istodobno, Rusija većinu svoje nafte ionako izvozi prema azijskim tržištima, zbog čega analitičari smatraju da ublažavanje američkih sankcija neće značajno povećati globalnu ponudu.
Napadi na tankere i prijetnje Irana
Sigurnosna situacija u regiji dodatno pogoršava stanje na energetskim tržištima. U posljednja dva tjedna zabilježeno je najmanje 16 napada na tankere i trgovačke brodove u Hormuškom tjesnacu, Perzijskom zaljevu i Omanskom zaljevu, prema podacima britanske pomorske sigurnosne agencije UKMTO.
Iran je, prema dostupnim informacijama, postavljao pomorske mine u tjesnacu, dok američka vojska tvrdi da je tijekom ovog tjedna potopila 16 brodova koji su služili za polaganje mina.
Teheran je ujedno zaprijetio da će u slučaju novih napada na njegovu energetsku infrastrukturu “zapaliti” naftnu i plinsku industriju Bliskog istoka.
Kritike američke odluke
Privremeno ublažavanje sankcija Rusiji izazvalo je i političke kritike u SAD-u. Demokratska senatorica Jeanne Shaheen optužila je administraciju predsjednika Donalda Trumpa da ovakvim potezima indirektno puni ruski državni proračun dok Moskva nastavlja rat u Ukrajini.
Istodobno je američki predsjednik Donald Trump u intervjuu za Fox News poručio da se posade tankera u Hormuškom tjesnacu ne bi trebale bojati te da bi trebale “pokazati hrabrost”.
Moguća dugotrajnija energetska kriza
Zbog neizvjesnosti na tržištu energenata, brojne države već poduzimaju izvanredne mjere kako bi ublažile gospodarske posljedice – od ograničavanja cijena goriva do korištenja strateških rezervi nafte.
Investicijska banka Goldman Sachs već je povećala svoju prognozu cijene nafte za ovu godinu za 20 posto. Prema njihovim procjenama, cijena Brent nafte mogla bi dosegnuti 100 dolara po barelu tijekom ožujka.
Ako blokada Hormuškog tjesnaca potraje oko tri tjedna, cijena bi se do travnja mogla spustiti na oko 85 dolara. No, u slučaju da zatvaranje potraje dva mjeseca, analitičari upozoravaju da bi prosječna cijena nafte do kraja godine mogla porasti na oko 93 dolara po barelu.
Sve to pokazuje koliko je svjetsko energetsko tržište osjetljivo na geopolitičke sukobe, posebno u regijama kroz koje prolaze ključni globalni energetski koridori.
Herons.info
