Artičoka, pomalo zaboravljeno povrće koje su nekad najviše koristile naše bake, posljednjih dana ponovno osvaja pažnju i to zahvaljujući društvenim mrežama na kojima se sve češće pojavljuju videi njezine pripreme i posluživanja. Iako na prvi pogled djeluje neobično i pomalo “zatvoreno”, riječ je o namirnici koja ima dugu tradiciju i vrlo specifičan, ali bogat okus.

Podrijetlom je s Mediterana, a najviše se uzgaja u zemljama poput Italije, Španjolske i Francuske. Upravo su je mediteranske kuhinje pretvorile u pravu deliciju i dio svakodnevice. Ono što mnogi ne znaju jest da artičoka zapravo nije klasično povrće nego cvjetni pupoljak koji se bere prije nego što procvjeta. Da se ostavi da naraste do kraja, pretvorila bi se u veliki ljubičasti cvijet, ali tada više nije pogodna za jelo.
Raste kao višegodišnja biljka s velikim zelenim listovima, a bere se dok je još zatvorena i čvrsta jer je tada najukusnija. Sezona joj je uglavnom u proljeće, zbog čega je često povezujemo s laganijom, sezonskom prehranom. Upravo u tom razdoblju sve je više viđamo i na tržnicama, ali i na tanjurima.

Kod artičoke je zanimljivo to što se ne jede cijela. Vanjski dijelovi su tvrdi i vlaknasti, pa se koriste samo mekši dijelovi listova i njezina unutrašnjost, odnosno srce koje se smatra najukusnijim dijelom. Jede se polako, list po list, što je mnogima posebno iskustvo jer nije riječ o brzom obroku nego o nečemu u čemu se uživa.
Priprema na prvi pogled može djelovati komplicirano, ali zapravo je riječ o nekoliko osnovnih koraka. Potrebno ju je očistiti, odstraniti tvrđe dijelove i skratiti vrh, a zatim se kuha ili pari dok ne omekša. Često se prije kuhanja stavlja u vodu s limunom kako ne bi potamnila i kako bi zadržala svježinu. Kada je gotova, najjednostavnije se jede uz malo maslinova ulja i limuna, ali postoje i brojne druge varijacije.
U našim krajevima posebno je poznata u kombinaciji s bobom i graškom, često se puni krušnim mrvicama, češnjakom i peršinom ili se dodaje raznim varivima. Danas je sve popularnija i u modernijim jelima poput tjestenina, salata ili kao prilog uz ribu i meso.
Kod nas se artičoka ne može tako često pronaći na tržnicama u proljetnim mjesecima. Možda ćete ju prije pronaći u većim supermarketima poput Konzuma, Mercatora, u svježem obliku. ili u DM-ovim odjelim zdrave hrane te sličnoj vrsti trgovina, najčešće kao marinirana ili u tegli. Iako nije uvijek dostupna tijekom cijele godine, u sezoni ju je možda lakše pronaći ako se malo obrati pažnja.
Razlog zašto je ponovno postala popularna nije samo njezin okus nego i sve veći interes za zdravu i prirodnu prehranu. Artičoka je bogata vlaknima i hranjivim tvarima, a istovremeno je lagana i zasitna. Osim toga, njezin neobičan izgled i način konzumacije čine je zanimljivom za snimanje i dijeljenje na društvenim mrežama, što joj dodatno daje na popularnosti.
Iako možda nije najsvakodnevnija namirnica, artičoka se sve više vraća u kuhinje i na stolove, podsjećajući da neke stare, gotovo zaboravljene namirnice i dalje imaju svoje mjesto i to s dobrim razlogom.
Herons.info

