Osim značajnog povećanja broja prijelaza opremljenih fitosanitarnim i inspekcijskim nadzorom, novi ugovor povećava i broj drugih prijelaza. Prema novom ugovoru, između BiH i RH za međunarodni cestovni promet putnika definirano 20 prijelaza
Ljeto i sve nuspojave vezane uz navedeno godišnje doba, osobito u smislu prometnog zagušenja, a uzimajući u obzir i nova pravila nadzora na europskim vanjskim granicama, otvaraju pitanje učinkovitosti, brzine i udobnosti prijelaza državne granice, no sudeći prema nedavno potpisanom novom ugovoru o graničnim prijelazima između BiH i RH, prvom takve vrste nakon 2013. godine, postoji prostor za optimizam, piše Večernji list BiH.
Značajne promjene
Osim značajnog povećanja broja prijelaza opremljenih fitosanitarnim i inspekcijskim nadzorom, za putnike je osobito važna činjenica da je dokument definirao niz novih prijelaza za međunarodni promet koji su do sada taj status imali samo tijekom ljetnih mjeseci.
Tako je novim ugovorom za međunarodni cestovni promet putnika definirano 20 prijelaza, a među njima su, primjerice, i Bogovolja – Hadžin Potok, Zagrad – Pašin Potok, Kozarska Dubica – Hrvatska Dubica, koji su na sjeverozapadu BiH te će, očekivanja su, imati značajne koristi u smislu podizanja razine brzine i učinkovitosti prometa.
Na prostoru Hercegbosanske županije prijelaz koji je do sada imao ulogu pograničnog dobiva međunarodni status, a to je Bili Brig – Vaganj, a dalje na jugoistok dolazimo i do prijelaza Subašići – Dvorine, Vinica – Aržano Pazar, koji će također imati veliki značaj u olakšavanju prometa na krajnjem zapadu Hercegovine.
Značajan je broj prijelaza s međunarodnim statusom na jugu Hercegovine, a između ostaloga, tu je i dobro poznati prijelaz Gabela Polje – Gabela, do sada uglavnom otvaran za međunarodni promet tijekom ljeta, a isti status bi sukladno novom ugovoru dobili i prijelazi Orahov Do – Slano, koji vežemo uz novcem RH obnovljenu prometnicu, kao i Duži – Imotica, čiji je značaj prepoznat u kontekstu neumskog zaleđa. Pitanje povećanja broja prijelaza za međunarodni promet putnika valja izravno vezati uz tematiku europskog sustava ulaska/izlaska (EES), novog tehnološkog rješenja usmjerenog povećanju sigurnosti. Više prijelaza znači i rasterećenje prometa, a iz hrvatskog MUP-a su i ranije naglasili da aktivnostima koje provode smanjuju vrijeme čekanja.
Brzina prijelaza
Unatoč tome da je procedura granične kontrole nešto malo dulja za državljane trećih zemalja koji podliježu registraciji u Entry/Exit sustavu, određivanjem i označavanjem trakova namijenjenih za registraciju u EES-u, uporabom mobilnih uređaja za uzimanje biometrije na prometnim tracima te reorganizacijom posla, utjecaj registracije u EES-u na produljivanje čekanja na graničnim prijelazima sveden je na najmanju moguću mjeru. U vršnim opterećenjima angažira se dodatan broj policijskih službenika koji putem mobilnih uređaja uzimaju biometriju putnika na prometnim tracima prije dolaska vozila do kontrolne kućice, čime se isključuje potreba izlaska osobe iz vozila.
Izvor:Večernji.ba
