Domaćeg hercegovačkog meda sve je manje, potražnja je velika, a pčelari upozoravaju i na problem patvorenog meda na tržištu.
Potražnja za domaćim hercegovačkim medom i dalje je velika, no zbog slabijih prinosa i sve manjeg broja pčelara na tržištu ga nema u dovoljnim količinama. Dok meda iz drugih krajeva BiH, poput bagremova iz Posavine, ima dovoljno, specifičnog hercegovačkog meda kronično nedostaje”, kazao je za Fenu predsjednik Saveza pčelara Hercegovačko-neretvanske županije Boras Kvesić.
Dodao je kako je jedan od najvećih problema patvoreni med, kojega se, prema njegovim riječima, na tržištu proda četiri do pet puta više nego pravoga meda.
”Kada zaštitite potrošača od patvorenog meda, zaštitili ste i domaće pčelare, njihovu proizvodnju i cijenu meda”, smatra Kvesić.
Ističe kako se cijena domaćeg hercegovačkog meda kreće između 25 i 30 maraka po kilogramu te da ispod te cijene proizvodnja više nije isplativa.
Govoreći o tome kako razlikovati pravi od patvorenog meda, kaže kako je to danas vrlo teško jer je tehnologija proizvodnje patvorina znatno napredovala.
”Moja preporuka je da građani med kupuju od provjerenih domaćih pčelara kojima vjeruju. Tako mogu biti sigurni u kvalitetu proizvoda”, poručuje Kvesić.
Na području Hercegovačko-neretvanske županije trenutačno se nalazi između 35 i 40 tisuća registriranih košnica, čime je ova županija među vodećima u Federaciji BiH. Međutim, broj pčelara posljednjih godina opada, ponajviše zbog neisplativosti proizvodnje i sve manjeg interesa mladih za bavljenje pčelarstvom.
Pčelarima dodatne probleme stvaraju i klimatske promjene.
”Dovoljna je jedna kiša ili nekoliko izrazito toplih dana tijekom cvatnje kadulje i drače da prinosi budu znatno manji. Nekada je deset kilograma hercegovačkog meda po košnici bio odličan rezultat, a danas je to sve teže ostvariti”, upozorava Kvesić.
Osim proizvodnje meda, pčelarstvo posljednjih godina sve više dobiva i zdravstvenu te turističku dimenziju kroz razvoj apiterapije. Jedan od takvih primjera nalazi se u Šujici, gdje je uređena api-komora u kojoj posjetitelji mogu udisati zrak iz pčelinjih košnica.
Vlasnik pčelinjaka Željko Fišić kaže kako je cilj pomoći osobama s otežanim disanjem, plućnim bolestima, astmom, problemima sa sinusima, glavoboljama i alergijama.
Prema njegovim riječima, interes za ovakav oblik terapije je velik.
”Udisanje pčelinjeg zraka nikome neće naškoditi, a može pomoći”, naglašava Fišić.
Izvor:bljesak.info
