Ljeto u Hercegovini donosi visoke temperature, a Čapljina je već godinama među najtoplijim gradovima u Bosni i Hercegovini. Kada se živa u termometru približi ili prijeđe 40 °C, boravak na otvorenom može predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik, osobito za djecu, starije osobe i kronične bolesnike.
Liječnici upozoravaju kako toplinski valovi nisu samo neugodni, nego mogu dovesti do dehidracije, toplinske iscrpljenosti pa čak i toplinskog udara. Upravo zato važno je na vrijeme poduzeti nekoliko jednostavnih mjera koje mogu zaštititi zdravlje.
Djeca su među najosjetljivijima
Djeca se tijekom ljeta najviše raduju igri na otvorenom, no njihovo tijelo teže regulira temperaturu nego kod odraslih. Zbog toga se mogu pregrijati puno brže.
Ako izlazite s djecom, nastojte to učiniti u jutarnjim satima ili predvečer, kada sunce nije toliko jako. Izbjegavajte boravak na otvorenom između 9 i 18 sati, kada su UV zrake najintenzivnije.
Dijete treba nositi laganu, svijetlu odjeću od prirodnih materijala te kapu ili šešir koji će štititi glavu. Važno je redovito nuditi vodu, čak i kada dijete ne kaže da je žedno, jer najmlađi često ne prepoznaju prve znakove dehidracije.
Starije osobe trebaju posebnu pažnju
Visoke temperature posebno teško podnose starije osobe, osobito one koje boluju od bolesti srca, visokog krvnog tlaka ili dijabetesa.
Ako imate starije članove obitelji ili susjede koji žive sami, nazovite ih ili ih obiđite tijekom dana. Provjerite imaju li dovoljno vode, jesu li rashladili prostor u kojem borave i osjećaju li se dobro.
Često upravo mali znakovi poput umora, vrtoglavice, glavobolje ili zbunjenosti mogu biti prvi pokazatelji da organizam teško podnosi velike vrućine.
Koliko vode zapravo treba piti?
Jedna od najvećih pogrešaka je čekati osjećaj žeđi. Kada osjetimo žeđ, organizam je već djelomično dehidrirao.
Većini odraslih osoba tijekom velikih vrućina preporučuje se unos između dvije i tri litre tekućine dnevno, a ako se bavite fizičkim radom ili sportom i više od toga.
Najbolji izbor je obična voda, dok gazirana pića i velike količine alkohola mogu dodatno potaknuti gubitak tekućine.
Što jesti kada temperature prijeđu 35 stupnjeva?
Tijekom velikih vrućina organizmu odgovaraju laganiji obroci koji neće dodatno opteretiti probavu.
Na jelovniku bi se trebali češće naći:
- lubenica i dinja,
- breskve i nektarine,
- rajčica,
- krastavci,
- zelene salate,
- tikvice,
- jogurt,
- riba,
- piletina,
- salate s tjesteninom ili kus-kusom.
Masnu, jako začinjenu i tešku hranu bolje je ostaviti za hladnije dane jer dodatno opterećuje organizam.
Ne zaboravite zaštitu od sunca
Prije izlaska na otvoreno nanesite kremu sa zaštitnim faktorom, čak i ako ne idete na plažu. Sunčeve zrake mogu oštetiti kožu i tijekom svakodnevne šetnje ili obavljanja poslova.
Sunčane naočale s UV zaštitom i lagana kapa ili šešir također su jednostavan način zaštite od jakog sunca.
Ovo nikada ne ostavljajte u automobilu
Ljeti temperatura u parkiranom automobilu može u svega nekoliko minuta doseći više od 50 °C, čak i kada vozilo stoji u hladu.
Zbog toga u automobilu nikada ne biste smjeli ostavljati:
- dijete, čak ni na nekoliko minuta,
- kućne ljubimce,
- lijekove koji su osjetljivi na visoke temperature,
- boce pod pritiskom i sprejeve,
- upaljače,
- elektroničke uređaje poput mobitela, tableta ili prijenosnih računala,
- lako kvarljivu hranu.
Unutrašnjost vozila zagrijava se puno brže nego što većina ljudi očekuje, zbog čega posljedice mogu biti vrlo ozbiljne.
Kako prepoznati toplinsku iscrpljenost?
Ako osoba osjeti:
- jaku žeđ,
- vrtoglavicu,
- glavobolju,
- mučninu,
- izrazit umor,
- grčeve u mišićima,
- ubrzan puls,
potrebno ju je odmah skloniti u hlad, dati joj vode i omogućiti odmor.
Ako se pojave visoka tjelesna temperatura, zbunjenost, otežano disanje ili gubitak svijesti, riječ može biti o toplinskom udaru koji zahtijeva hitnu liječničku pomoć.
Nekoliko jednostavnih navika može napraviti veliku razliku
Tijekom toplinskog vala najbolje je izbjegavati fizički napor u najtoplijem dijelu dana, redovito provjetravati prostorije ujutro i navečer te tijekom dana držati spuštene rolete ili zavjese kako bi se spriječilo dodatno zagrijavanje prostora.
Visoke temperature dio su hercegovačkog ljeta, ali uz dovoljno tekućine, laganu prehranu i malo dodatnog opreza moguće ih je lakše podnijeti i sačuvati zdravlje svoje obitelji.
Herons.info
