Prijetnja bespilotnih letjelica postaje jedan od ozbiljnijih sigurnosnih izazova u Europi, posebice nakon iskustava iz rata u Ukrajini i sve češćih incidenata u blizini zračnih luka i kritične infrastrukture. Dok pojedine europske države već imaju jasno razrađene sustave za otkrivanje, ometanje i rušenje dronova, druge tek ubrzano prilagođavaju svoje sigurnosne mehanizme.
Kako piše Deutsche Welle (DW), Njemačka se posljednjih godina suočila s činjenicom da njezin sustav zaštite od dronova nije dovoljno razvijen. Jedan od problema nije samo nedostatak opreme, nego i pitanje nadležnosti – odnosno tko u slučaju neposredne prijetnje treba reagirati: savezna policija, pokrajinska policija, Bundeswehr ili neka druga institucija.
Posebnu zabrinutost izazivaju mali dronovi koji mogu predstavljati opasnost za zračne luke, energetske objekte, vojne baze i druga mjesta od strateškog značaja.
Poljska i Litva već imaju iskustvo s ruskim dronovima
Zemlje koje graniče s Rusijom i Ukrajinom, poput Poljske i Litve, posljednjih su godina značajno razvile svoje sposobnosti za otkrivanje i obranu od bespilotnih letjelica.
Njihove službe imaju iskustva s praćenjem velikih borbenih dronova, uključujući letjelice kakve Rusija koristi u napadima na Ukrajinu. U slučaju sumnjivog ulaska takvog drona u zračni prostor NATO-a, procjenjuje se njegova putanja i potencijalna opasnost, a prema potrebi reagiraju borbeni zrakoplovi ili kopneni protuzračni sustavi.
Takva iskustva pokazala su koliko je važna kombinacija brzog otkrivanja, precizne procjene prijetnje i jasno definirane odgovornosti službi.
Francuska razvila sustav nakon terorističkih prijetnji
Kao jedan od pozitivnih europskih primjera DW izdvaja Francusku, koja je mnogo ranije počela ozbiljno pristupati mogućnosti da mali dronovi budu iskorišteni za terorističke napade.
Francuske državne službe u slučaju neposredne opasnosti imaju ovlasti elektronički ometati bespilotne letjelice, a u određenim situacijama i fizički ih onesposobiti.
Dodatni korak napravljen je uoči Olimpijskih igara u Parizu 2024. godine, kada je uveden sustav nadzora zračnog prostora sposoban razlikovati odobrene od neovlaštenih letjelica.
Francuska postupno uključuje i operatore kritične infrastrukture u sustav zaštite. Tako veliki objekti, među kojima su i zračne luke, pod određenim uvjetima mogu sudjelovati u obrani od dronova, dok se za pojedine poslove mogu angažirati i specijalizirane privatne tvrtke.
Britanci jasno odredili tko reagira
Ujedinjeno Kraljevstvo otišlo je još dalje kada je riječ o praktičnoj organizaciji obrane.
Britanski sustav jasno određuje koja institucija reagira u pojedinom slučaju – policija, lokalne vlasti ili vojska. Većinu incidenata s dronovima moguće je rješavati bez angažiranja oružanih snaga.
Policija raspolaže ovlastima za elektroničko ometanje, ali i rušenje drona u slučaju da predstavlja ozbiljnu prijetnju, uključujući incidente iznad kritične infrastrukture poput zračnih luka.
Vojska se uključuje tek u posebno opasnim situacijama ili kada postoji prijetnja izrazito osjetljivim objektima.
Upravo takva jasna podjela odgovornosti omogućuje bržu reakciju od trenutka otkrivanja letjelice do njezina eventualnog neutraliziranja.
Najveći europski centar za obuku nalazi se u Austriji
Poseban segment obrane predstavlja obuka ljudi koji moraju upravljati sustavima za detekciju i neutraliziranje dronova.
Prema navodima DW-a, jedan od najvećih europskih centara za obuku u području obrane od dronova nalazi se u Kottingbrunnu u Austriji, a njime ne upravlja vojska ili policija, nego privatni operater.
Takvi centri postaju sve važniji jer sama nabava modernih radara, senzora i sustava elektroničkog ometanja nije dovoljna bez odgovarajuće obučenog osoblja.
EU i NATO upozoravaju na potrebu jačanja sposobnosti
Pitanje obrane od dronova više nije problem samo pojedinih država.
Europska unija sposobnosti svojih članica za obranu od malih bespilotnih letjelica ocjenjuje kao područje koje zahtijeva dodatna poboljšanja, dok NATO poziva članice na brže jačanje mogućnosti otkrivanja, praćenja i neutraliziranja dronova.
Razvoj tehnologije dodatno otežava situaciju. Mali komercijalni dronovi relativno su jeftini, lako dostupni i mogu se prilagoditi za izviđanje, sabotažu ili napade, dok njihovo pravodobno otkrivanje može biti znatno zahtjevnije od uočavanja klasičnih zrakoplova.
Iskustva iz Ukrajine pokazala su da će bespilotne letjelice imati sve važniju ulogu u budućim sukobima, ali istodobno predstavljati sigurnosni problem i daleko od ratnih područja.
Za europske države stoga više nije pitanje trebaju li razvijati obranu od dronova, nego koliko brzo mogu uspostaviti sustav koji će prijetnju otkriti, procijeniti i neutralizirati prije nego što nastanu ozbiljne posljedice.
Izvor: Deutsche Welle (DW)
