Promjene provedene od 2023. pokazuju razmjere dosadašnje reforme: iznos dječjeg dodatka povećan je za više od 70 posto, proračun više nego učetverostručen, obuhvat proširen za gotovo 30.000 djece, ukinute su godišnje obnove, a djeci s najtežim oboljenjima i stopostotnim invaliditetom omogućeno je pravo bez cenzusa
Federalni dječji dodatak je od 2023. godine prošao put od socijalne naknade ograničenog obuhvata do jednog od najvećih prava iz oblasti zaštite obitelji s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine, priopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Mjesečni iznos dječjeg dodatka povećan je sa 113,50 na oko 195 KM, proračun s približno 50 na 228 milijuna, dok je broj korisnika povećan s približno 70.000 na gotovo 100.000 djece.
Istovremeno su ukinute godišnje obnove prava, uvedena su povoljnija pravila za posebno osjetljive kategorije djece i izrađena studija opravdanosti univerzalnog dječjeg dodatka. Time je otvoreno pitanje koje predstavlja iduću moguću fazu reforme: treba li dječji dodatak ostati socijalna naknada koja zavisi od prihoda roditelja ili postati pravo svakog djeteta?
Obitelj koja danas ostvaruje pravo na dodatak za jedno dijete godišnje dobije približno 2340 KM, a za dvoje djece oko 4680 KM. Za kućanstva s nižim prihodima to više nije simbolična pomoć nego redoviti dio kućnog proračuna iz kojeg se plaćaju hrana, odjeća, školske potrebe i drugi troškovi odrastanja.
Iznos dodatka utvrđen je kao 19 posto najniže plaće u Federaciji BiH, dok prihodovni cenzus iznosi 40 posto najniže plaće po članu kućanstva. Tako iznos prava i granica za njegovo ostvarivanje više nisu zamrznuti na nominalnim vrijednostima koje godinama ostaju iste unatoč rastu troškova života.
Za financiranje dječjeg dodatka u 2026. godini planirano je 228 milijuna KM, u usporedbi s približno 50 milijuna na početku mandata aktualnog ministra Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Istovremeno je obuhvat povećan za gotovo 30.000 djece, a broj korisnika rastao je iz godine u godinu.
Jedna od najvažnijih promjena pokrenutih od 2023. godine bilo je ukidanje godišnje obnove, među roditeljima poznate kao revizija dječjeg dodatka.
Roditelji su ranije morali svake godine ponovo prikupljati dokumentaciju i podnositi zahtjev iako se okolnosti u obitelji često nisu mijenjale. To je stvaralo gužve u centrima za socijalni rad, usporavalo obradu novih zahtjeva i roditelje izlagalo ponavljanju istog administrativnog postupka.
Izmjenama zakona je utvrđeno da priznato pravo traje dok dijete i obitelj ispunjavaju propisane uvjete, najdulje do 18. godine života djeteta. Nadležne službe jednom godišnje provjeravaju ispunjenost uvjeta službenim putem, bez obveze roditelja da iznova dokazuju podatke koje institucije već posjeduju.
Tako je dječji dodatak iz prava koje je praktički iznova priznavano svake godine prerastao u stabilniju podršku koja prati dijete tijekom odrastanja.
Tijekom mandata aktualnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića promijenjen je i položaj djece oboljele od malignih bolesti i djece sa stopostotnim invaliditetom prve skupine. Ova djeca danas pravo na federalni dječji dodatak ostvaruju bez obzira na prihode njihovih obitelji.
Raniji model dopuštao je mogućnost da dijete s teškim zdravstvenim stanjem ostane bez dodatka samo zato što prihodi kućanstva neznatno prelaze cenzus. Takav kriterij nije uzimao u obzir troškove liječenja, rehabilitacije, njege, putovanja niti činjenicu da jedan od roditelja često mora ograničiti ili potpuno prekinuti rad kako bi brinuo o djetetu.
Uklanjanjem cenzusa za ove kategorije priznato je da prihod roditelja ne može biti jedino mjerilo potreba djeteta kojem su zbog bolesti ili invaliditeta potrebni stalna njega i dodatna podrška.
Prema procjenama korištenim u izradi studije o univerzalnom dječjem dodatku, u Federaciji BiH živi približno 395.000 djece mlađe od 18 godina. To znači da postojeći sustav, unatoč povećanju broja korisnika obuhvata približno svako četvrto dijete.
Izvan sustava nisu samo djeca iz obitelji s visokim prihodima. Pravo ne ostvaruju ni brojne obitelji koje tek neznatno prelaze cenzus uključujući kućanstva s dvije niže ili prosječne plaće koja također osjećaju posljedice rasta životnih troškova.
– U tome je najveća slabost sadašnjeg modela: obitelj koja ispuni prihodovni kriterij dobiva puni iznos, dok obitelj koja granicu prijeđe za nekoliko maraka ne dobiva ništa. Razlika u njihovu stvarnom životnom standardu može biti gotovo neprimjetna, ali je razlika u pravima potpuna. Sada moramo provjeriti spremnost Federacije da pravo prizna svakom djetetu – smatra ministar Delić.
Nakon povećanja iznosa, proračuna i broja korisnika te izmjena kojima su ukinute godišnje obnove i uvedena prava bez cenzusa za posebno osjetljivu djecu, u Ministarstvu je otvorena rasprava o univerzalnom dječjem dodatku.
Na inicijativu ministra Delića, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je u suradnji s UNICEF-om pokrenulo izradu studije opravdanosti univerzalnog dječjeg dodatka, koju je pripremio Institut Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Studija je završena i predstavljena u Parlamentu Federacije BiH, čime je ova ideja prvi put dobila stručnu analizu mogućih modela, obuhvata i financijske održivosti.
Univerzalni dodatak podrazumijevao bi da osnovno pravo pripada svakom djetetu bez provjere prihoda njegovih roditelja. Sustav bi istovremeno mogao zadržati dodatnu podršku za djecu koja odrastaju u siromaštvu, djecu s invaliditetom, djecu bez roditeljske skrbi i druge posebno osjetljive kategorije.
– Takav pristup dječji dodatak više ne bi tretirao isključivo kao pomoć siromašnim obiteljima nego kao ulaganje društva u odrastanje, zdravlje i obrazovanje sve djece – naglašava Delić.
Uvođenje univerzalnog dodatka podrazumijevalo bi višestruko veći broj korisnika, zbog čega su dogovor Federacije i kžupanija te stabilan model financiranja ključni preduvjeti reforme. Potrebno je odrediti visinu osnovnog dodatka, način dodatne zaštite najranjivije djece i raspodjelu financijskih obveza između različitih razina vlasti.
Završena studija zato ne znači da je univerzalni dodatak već uveden. Ona predstavlja stručnu osnovu na kojoj Vlada, Parlament i županije trebaju donijeti odluku.
Ipak, promjene provedene od 2023. godine pokazuju razmjere dosadašnje reforme: iznos dječjeg dodatka povećan je za više od 70 posto, proračun više nego učetverostručen, obuhvat proširen za gotovo 30.000 djece, ukinute su godišnje obnove, a djeci s najtežim oboljenjima i stopostotnim invaliditetom omogućeno je pravo bez cenzusa.
Sljedeći korak zato više nije tehnička izmjena postojećeg sustava nego odluka o njegovoj suštini: hoće li dječji dodatak i dalje ovisiti prvenstveno o prihodima roditelja ili će Federacija priznati da podrška treba pripadati svakom djetetu.
Izvor:Večernji.ba
