Službeni astronomski početak jeseni na sjevernoj hemisferi, poznat kao jesenska ravnodnevnica ili ekvinocij, ove godine nastupa u srijedu, 23. rujna u 2 sata i 5 minuta po srednjoeuropskom ljetnom vremenu.
Svake godine u rujnu ponovno postavljamo isto pitanje: kada točno počinje jesen i zašto proljeće, ljeto i zima dolaze 21. u mjesecu, a jesen tek 23.?
Dok astronomi točan početak jeseni računaju precizno u minutu na temelju položaja Sunca, meteorolozi se drže jednostavnijeg sustava radi lakšeg praćenja statistike i klimatskih podataka.
Meteorološka jesen počinje 1. rujna i traje do 30. studenoga. Određuje se na temelju fiksnih, cijelih kalendarskih mjeseci – rujna, listopada i studenoga – kako bi meteorolozi mogli lakše pratiti, uspoređivati i voditi klimatsku statistiku.
Astronomska jesen počinje 22. ili 23. rujna, a završava 21. ili 22. prosinca. Određuje se prema točnom astronomskom trenutku jesenskog ekvinocija, odnosno ravnodnevnice, kada Sunce na nebeskoj sferi prelazi nebeski ekvator.
Službeni astronomski početak jeseni na sjevernoj Zemljinoj polutki ove godine nastupa u srijedu, 23. rujna u 2 sata i 5 minuta po srednjoeuropskom ljetnom vremenu (CEST).
U tom trenutku Sunce na nebeskoj sferi prelazi nebeski ekvator sa sjevera prema jugu. Na dan ekvinocija Sunce izlazi točno na istoku, a zalazi točno na zapadu, dok dan i noć na cijelom planetu traju gotovo podjednako, približno po 12 sati.
Što je ravnodnevnica ili ekvinocij?
Riječ ekvinocij potječe od latinskih riječi aequus (jednak) i nox (noć), a naša riječ ravnodnevnica je prevedenica.
Zemljina os rotacije nagnuta je pod kutom od oko 23,5 stupnjeva u odnosu na ravninu njezine putanje oko Sunca. Zbog tog nagiba tijekom godine jedno područje, sjeverno ili južno, biva više izloženo Sunčevoj svjetlosti.
Dva puta godišnje, u proljeće i u jesen, Zemlja se na svojoj putanji nađe u položaju u kojem njezina os nije nagnuta prema Sunčevoj svjetlosti niti od nje. Sunčeve zrake tada padaju okomito na Zemljin ekvator, pa obje polutke dobivaju jednaku količinu svjetlosti.
Iako naziv ravnodnevnica sugerira kako dan i noć traju jednako, odnosno po 12 sati, zbog atmosferske refrakcije – lomljenja svjetlosti u Zemljinoj atmosferi – i načina na koji definiramo izlazak Sunca, na sam datum ekvinocija dan zapravo traje nekoliko minuta dulje od noći.
Zašto jesen počinje 23. rujna?
U narodu je uvriježeno pravilo da godišnja doba počinju 21. u mjesecu, ali astronomska je stvarnost znatno dinamičnija. Prirodni razlozi leže u kombinaciji kalendarskih prilagodbi i zakona nebeske mehanike.
Zemljina godina ne traje točno 365 dana
Zemlji je za puni krug oko Sunca potrebno oko 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 45 sekundi. Naš kalendar to “kašnjenje” od gotovo šest sati svake godine kompenzira uvođenjem prijestupne godine svake četiri godine, dodavanjem 29. veljače. Zbog toga se točan trenutak ravnodnevnice svake godine pomiče za približno šest sati unaprijed, a prijestupne godine vraća za 24 sata unatrag.
Eliptična putanja i Keplerovi zakoni
Zemljina putanja oko Sunca nije savršen krug nego elipsa. Prema Keplerovim zakonima, Zemlja se kreće brže kada je bliže Suncu, u siječnju, a sporije kada je od njega udaljenija, u srpnju. Zbog toga godišnja doba na sjevernoj polutki ne traju jednako dugo – ljeto traje nešto dulje od zime, što pomiče astronomske datume.
Variranje datuma
Jesenska ravnodnevnica na sjevernoj polutki ne pada uvijek 23. rujna. Ovisno o kalendarskom ciklusu i prijestupnim godinama, jesen može početi 22. ili 23. rujna, a iznimno rijetko čak 21. ili 24. rujna. Međutim, do kraja 21. stoljeća jesen će sve češće počinjati 22. rujna.
Također, vrijedi spomenuti da ni ostala godišnja doba ne počinju uvijek strogo 21. u mjesecu – ljetni solsticij često nastupa 20. ili 21. lipnja, proljetni ekvinocij u suvremeno doba najčešće nastupa 20. ožujka, dok zimski solsticij varira između 21. i 22. prosinca.
Izvor:bljesak.info
