Oko 1,05 milijardi tona hrane godišnje završi kao otpad, dok se stotine milijuna ljudi u svijetu i dalje suočavaju s glađu.
Oko 19 posto hrane dostupne potrošačima u svijetu, odnosno približno 1,05 milijardi tona godišnje, bude bačeno ili propadne u kućanstvima, ugostiteljstvu i maloprodaji, priopćio je Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine povodom Međunarodnog dana podizanja svijesti o gubicima i rasipanju hrane.
Prema podacima Programa Ujedinjenih naroda za okoliš za 2024. godinu, najveći dio otpada od hrane, čak 60 posto, nastaje u kućanstvima. Na sektor usluga hrane odnosi se 28 posto, dok preostalih 12 posto nastaje u maloprodaji.
Istodobno se oko 13 posto ukupno proizvedene hrane izgubi već nakon žetve, prije nego što stigne u maloprodaju.
Bačena hrana mogla bi prehraniti 1,26 milijardi ljudi
Iz Zavoda upozoravaju na veliki nesrazmjer između količine hrane koja se gubi i baca te broja ljudi koji se suočavaju s glađu.
Procjenjuje se da je tijekom 2025. godine jedna od 13 osoba u svijetu bila suočena s glađu, odnosno između 608 i 696 milijuna ljudi.
Prema procjenama Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu, količina hrane koja se svake godine izgubi ili baci bila bi dovoljna za prehranu približno 1,26 milijardi ljudi.
Značajne su i gospodarske posljedice jer vrijednost hrane koja se godišnje baci premašuje bilijun američkih dolara.
Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 29. rujna Međunarodnim danom podizanja svijesti o gubicima i rasipanju hrane, a ovogodišnja tema je “Transformativni potencijal smanjenja gubitaka i rasipanja hrane”.
Cilj je prepoloviti otpad od hrane do 2030.
Iz Zavoda navode da smanjenje gubitaka i bacanja hrane može pridonijeti poboljšanju sigurnosti opskrbe hranom i kvalitete prehrane, smanjenju pritiska na prirodne resurse i emisija stakleničkih plinova te povećanju produktivnosti i gospodarskog rasta.
Smanjenje otpada od hrane dio je i Ciljeva održivog razvoja UN-a. Jedan od ciljeva je do 2030. godine na globalnoj razini prepoloviti količinu otpada od hrane po stanovniku u maloprodaji i među potrošačima te smanjiti gubitke duž proizvodnih i opskrbnih lanaca.
Problem dobiva dodatnu važnost zbog očekivanog rasta svjetske populacije, koja bi do 2050. godine mogla dosegnuti 9,7 milijardi ljudi.
Iz Zavoda poručuju da, uz sustavne mjere i suradnju svih sudionika u prehrambenom lancu, važnu ulogu imaju i pojedinci, od planiranja kupnje i pravilnog čuvanja namirnica do smanjenja porcija, korištenja ostataka hrane i preraspodjele viškova.
Naglašavaju da je za smanjenje gubitaka i rasipanja hrane potrebno zajedničko djelovanje potrošača, prehrambenog sektora i institucija, uz pouzdane podatke, edukaciju i odgovarajuće javne politike.
Izvor:bljesak.info
