U Mostaru su predstavljeni rezultati projekata usmjerenih na veće sudjelovanje žena u odlučivanju, poduzetništvu i lokalnim inicijativama.
“Osjetili smo potrebu ponovno aktivirati Povjerenstvo za ravnopravnost spolova i kroz našu inicijativu prijedlog je došao na Gradsko vijeće. Mislimo da će u narednom razdoblju biti usvojen”, kazala je predsjednica Udruženja “Orhideja” Stolac Minva Hasić na konferenciji “Žene, odluke i lokalna zajednica – Od sudjelovanja do utjecaja”, održanoj u utorak u Mostaru.
Konferencijom LDA Mostar završava aktivnosti na dva projekta provedena tijekom 2026. godine – “ŽENA”, odnosno “Žene za ekonomsko učešće, napredak i afirmaciju”, te “Rodno odgovorno budžetiranje: od papira do prakse”.
Skup je održan u hotelu Mepas, a okupio je žene iz lokalnih zajednica, predstavnike institucija, međunarodnih organizacija i civilnog društva. U središtu su bili sudjelovanje žena u lokalnim procesima odlučivanja, inicijative pokrenute kroz projekte, rodno odgovorno proračunavanje i održivost postignutih rezultata.
Žene iz šest hercegovačkih sredina
Koordinatorica projekata u LDA Mostar Adla Dizdar Hodžić kazala je kako se kroz projekt “ŽENA” radilo sa ženama u šest sredina u Hercegovini – Mostaru, Stocu, Grudama, Ljubuškom, Posušju i Širokom Brijegu.
“Ono što smo nastojali jest jačati kapacitete žena u smislu njihova sudjelovanja kao građanki u procesima donošenja odluka, ali s druge strane raditi i na njihovu ekonomskom osnaživanju te povezivanju s institucijama i onima koji donose odluke koje se tiču ne samo žena nego i građana općenito”, kazala je Dizdar Hodžić.
Uz aktivnosti na terenu, održan je i niz radionica otvorenih široj javnosti, među kojima su bile radionice financijske i informacijske pismenosti te građanskog sudjelovanja.
“Ono što stalno nastojimo jest pojasniti građanima da moraju sudjelovati u procesima donošenja odluka i da ih vlast mora uključiti u takve procese. Bilo koja razina vlasti zapravo upravlja onime što pripada građanima”, kazala je.
Dodala je kako rezultati nisu bili jednaki u svim sredinama.
“Imali smo nekoliko jako uspješnih priča. U nekim sredinama nismo uspjeli animirati dovoljno žena, možda zato što još nemaju naviku sudjelovanja, i to je proces na kojem svakako planiramo raditi i u budućnosti. U nekim sredinama, s druge strane, pokrenule su se vrlo konkretne stvari”, rekla je.
Kao jedan od primjera izdvojila je Stolac, gdje je pokrenuta inicijativa za ponovnu uspostavu Povjerenstva za ravnopravnost spolova pri Gradskom vijeću.
“Inicijativa je krenula kao građanska inicijativa i pitanje građana na prošloj sjednici. Na narednoj bi već trebala biti uvrštena kao točka dnevnog reda, kako su nam kazali u Gradskom vijeću”, navela je.
Posjet Trebinju pokrenuo nove inicijative
U sklopu ekonomskog osnaživanja žena organiziran je i posjet Hercegovačkoj kući u Trebinju kako bi sudionice koje imaju male obrte ili vlastite poslove vidjele primjer dobre prakse.
“Iz tog jednodnevnog posjeta proizašlo je da su žene iz Mostara i Stoca zajedno krenule u zagovaranje prema turističkoj zajednici kako bi podržala njihove odlaske na sajmove i počela otkupljivati njihove proizvode”, kazala je Dizdar Hodžić.
Pokrenuta je i inicijativa za osnivanje udruženja koje bi se bavilo osobama treće životne dobi, a povezale su se i sudionice iz Ljubuškog i Stoca koje ranije nisu imale priliku surađivati.
“Bilo je dosta rada na terenu i volim istaknuti sve ono što je iz toga rezultiralo i što će doprinijeti boljim i jačim zajednicama”, rekla je.
Analizirali proračun Grada Mostara
Drugi projekt, “Rodno odgovorno budžetiranje: od papira do prakse”, bio je usmjeren na analizu proračuna Grada Mostara.
“Ono što smo nastojali jest vidjeti koliko je proračun Grada Mostara rodno odgovoran. Ne u smislu napadanja ili stvaranja osjećaja krivnje da netko nešto ne radi, nego da vidimo koliko se postojeći mehanizmi koriste i koliko su zaista u službi korisnika”, kazala je Dizdar Hodžić.
Analizirani su proračun za 2025. godinu i dosadašnji dio proračuna za 2026. godinu.
“Proračun se generalno povećava, ali neke stavke koje se tiču života građana smanjuju se. Primjer su subvencije za privatne vrtiće. Naša preporuka za naredni proračunski ciklus bit će da se, bez obzira na iznose koji se planiraju, sredstva moraju planirati za svih 12 mjeseci. Ne može se dogoditi da nakon šest mjeseci izvršenja nedostaje sredstava, primjerice za subvencije vrtića”, kazala je.
Naglasila je kako planiranje treba biti utemeljeno na podacima i stvarnim potrebama.
“Treba znati koliko je djece u privatnim vrtićima i, ako dođe do povećanja cijena, na koliko će se kućanstava to odraziti. U rodno odgovornom smislu treba gledati i tko će snositi najveći teret brige ako dođe do povećanja. Ako vrtić s nekih 400 skoči na 800 maraka, primjerice za dvoje djece, možda će u nekim obiteljima netko morati ostati kod kuće ili smanjiti opseg posla”, rekla je.
Dodala je kako će preporuke iz dokumenta koji predstavljaju biti upućene Gradskom vijeću i Gradu Mostaru.
“Cilj je da zajedno idemo prema tome da se sredstva u proračunima planiraju na osnovi potreba, podataka i stanja u zajednici te da unaprijed znamo kakav rezultat trebaju donijeti”, kazala je Dizdar Hodžić.
U Stocu žele više pozornosti ženskim pitanjima
Hasić je kazala kako je kroz projekt prije svega bilo važno stvoriti siguran prostor u kojem žene mogu govoriti o problemima koji ih muče bez predrasuda i osuđivanja.
“Mislim da smo to uspjeli. Imali smo jako puno problema, ali i jako puno ideja. Iz tih naših sastanaka i druženja proizašla je ideja o ponovnoj uspostavi Povjerenstva za ravnopravnost spolova”, kazala je.
Objasnila je kako je Stolac takvo povjerenstvo imao od 2010. godine, ali je nakon dva mandata prestalo djelovati.
“Bitno je uključiti i nevladin sektor u funkcioniranje tog povjerenstva kako bi se mogli pratiti njegovi rezultati i dalje unapređivati rad”, rekla je Hasić.
Od ponovne uspostave povjerenstva očekuju više pozornosti prema zdravstvenoj zaštiti, socijalnim pitanjima, ekonomskom osnaživanju žena i nasilju nad ženama.
“Mislim da je potrebno malo više aktivnosti i događanja koja će dati podršku ženama”, dodala je.
Majić: Više od 70 posto korisnika LINK-a su žene
Predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao LINK Mostar Tomislav Majić kazao je kako Poduzetnički centar LiNK već 26 godina radi na razvoju gospodarstva u Mostaru, Hercegovini i Bosni i Hercegovini.
Prema dosadašnjim statističkim pokazateljima, više od 70 posto korisnika njihovih obuka i sustava podrške bile su žene iz cijele BiH, od Bihaća do Trebinja.
“Nije dovoljno ni muškarcu ni ženi, posebno ženi, samo dodijeliti neki grant i očekivati od nje da odjednom spozna što je biznis i kako razviti svoj biznis. Žene su spremne razvijati poslovnu ideju, ali trebaju dvije ili tri godine mentoriranja kako bi, sa svim problemima s kojima se susretnu kada započnu biznis, imale podršku i nekoga tko će ih savjetovati kako ih prevladati”, kazao je Majić.
Istaknuo je kako su otprilike tri godine potrebne da bi se pokazalo je li određeni posao održiv.
“Ni u zapadnom svijetu nije nikakav problem ako se nakon tri godine taj pokušaj ugasi i prijeđe se na nešto drugo. Kod nas se javnost negativno postavlja prema ljudima koji započnu svoj biznis, pa ako ga nakon dvije ili tri godine zatvore, govori se: ‘Vidi ga, nije uspio, propao je.’ Nije on propao, već ta ideja u tom trenutku nije imala održivost, ali neka druga ima”, rekao je.
Majić je dodao kako LINK ima pozitivna iskustva sa ženama jer su uporne u onome što započnu, uključuju članove obitelji i koriste mentorsku podršku.
“Mislim da je to presudno za dugoročni opstanak biznisa, pogotovo žena”, zaključio je.
Izvor:Večernji.ba
