U posebnoj seriji intervjua u rubrici „1 na 1“ portala Herons.info predstavljamo Alena Sabljića, magistra struke iz oblasti poljoprivrede i dugogodišnjeg političkog aktivista. Sabljić je rođen 1979. godine u Čapljini, diplomirao je na Agromediteranskom fakultetu u Mostaru, a profesionalno se bavi proizvodnjom voća i povrća na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu. Na predstojećim Općim izborima kandidat je SDP-a BiH za Skupštinu Hercegovačko-neretvanske županije, pod rednim brojem 30 na kandidacijskoj listi.
1. Kao magistar struke iz područja poljoprivrede koji vodi vlastito poljoprivredno gospodarstvo, koje konkretne probleme proizvođača voća i povrća planirate otvoriti u Skupštini?
Da, čitav život se bavim poljoprivredom i to je mojoj porodici osnovni izvor egzistencije. Poznajem sve uslove proizvodnje, kao i zakonske regulative vezane za tu privrednu granu. U skupštinskim klupama donose se ti zakoni i radit ću na njihovom poboljšanju i stvaranju boljih uslova koje će osjetiti svaki proizvođač u našem kantonu.
Zalagat ću se za izradu agrarne reforme, u okviru koje bi se izradila strategija i konkretni planovi za uvođenje i primjenu savremenih tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji. Smatram da poljoprivrednik mora biti u centru tih politika jer bez sigurnog i zadovoljnog proizvođača nema ni razvoja domaće poljoprivrede.
2. Vježbenički (pripravnički) staž odradili ste u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK. Koliko vam poznavanje rada županijske administracije pomaže u prepoznavanju zapreka s kojima se poljoprivrednici svakodnevno susreću?
Pripravnički staž obavio sam 2020. godine, nažalost, 11 godina nakon sticanja moga zvanja. A zašto je to tako, sami prosudite.
Stažirao sam u Odjelu za poljoprivredu, gdje smo, između ostalog, radili i administrativne poslove vezane za isplatu poticaja. Tada su bile 24 stavke na osnovu kojih se poticala poljoprivredna proizvodnja u našem kantonu. Zaposlenici tog sektora i administracija uvijek su bili na raspolaganju našim poljoprivrednicima.
3. Kako ocjenjujete dosadašnji sustav dodjele županijskih poljoprivrednih poticaja i koje mjere predlažete kako bi sredstva stizala izravno stvarnim proizvođačima, a ne fiktivnim gospodarstvima?
Sistem po kojem se isplaćuju poticaji u poljoprivredi zadovoljavajući je u našem kantonu. Tamo rade ljudi iz struke koji, po slovu zakona, raspoređuju novčane iznose. Međutim, po mom mišljenju, ti iznosi su nedovoljni za naše proizvođače.
Visinu iznosa predlaže Vlada, a usvaja Skupština HNK, za koju sam se i kandidovao ispred SDP-a BiH. Budžet ove Vlade iznosi 440 miliona KM, dok se na poticaje utroši oko pet miliona KM. Smatram da je taj iznos mizeran i da sljedeća zakonodavna vlast mora donijeti odluku o znatnom povećanju tih namjenskih sredstava.
Poljoprivreda ne smije biti samo stavka u budžetu, nego jedna od privrednih grana kojoj će se dati ozbiljna podrška kako bi ljudi mogli živjeti od svoga rada i ostajati na svojoj zemlji.
4. Kao jedan od ključnih prioriteta navodite drugu fazu vodovoda tehničke vode na Dubravskoj visoravni. Koji su točno uzroci zastoja na tom projektu i kako planirate osigurati proračunska sredstva za njegov završetak?
Dubravska visoravan ima veoma plodno tlo. Nekada, u bivšoj državi, voće i povrće odavde jelo se u Zagrebu, Ljubljani i drugim velikim gradovima. Danas samo dio Dubrava ima snabdijevanje tehničkom vodom.
Prije osam godina izgrađen je vodovod u nekoliko sela, dok ostala još čekaju da se osiguraju sredstva kako bi se taj projekat u potpunosti završio. Ovogodišnja suša pravi je pokazatelj da je poljoprivreda bez navodnjavanja gotovo nemoguća.
Svi koji se bavimo politikom i dolazimo sa ovih prostora trebamo imati zajedničku zadaću da se pronađu sredstva kako bi svim stanovnicima Dubravske visoravni bila osigurana vodovodna mreža sa tehničkom vodom. To nije pitanje jedne stranke ili jednog mandata, nego pitanje opstanka poljoprivrede i ljudi na ovom području.
5. HNK godinama nema donesen Zakon o šumama, što stvara pravnu nesigurnost. Gdje leže stvarni razlozi blokade donošenja tog zakona i na koji način planirate ubrzati njegovo usvajanje?
Naš kanton nema Zakon o šumama. A nema ga zato što stranke koje stalno vladaju, očigledno, nemaju dovoljno volje da se to pitanje konačno riješi.
Nezvanično se godinama govori da jedni eksploatišu taj resurs u Rami, a drugi u Konjicu, i tako već 30 godina. Potrebna je nova većina u Skupštini, u kojoj jedan od dosadašnjih vladajućih političkih subjekata ne bi imao mogućnost da blokira donošenje ovog zakona.
Ta nova većina treba postaviti donošenje Zakona o šumama kao jedan od uslova prilikom formiranja vlasti kako bi se šumsko bogatstvo konačno dovelo u jasne zakonske okvire.
Mi iz SDP-a BiH insistirat ćemo na usvajanju Zakona o šumama u HNK, jer prirodni resursi moraju biti uređeni zakonom i korišteni u interesu svih građana kantona.
6. Ističete zaštitu prava obespravljenih građana. Koje socijalne i društvene skupine u HNŽ-u smatrate najugroženijima i koje ćete konkretne mjere predložiti za poboljšanje njihova položaja?
Uvijek sam protiv nepravde i uvijek sam na strani malih, obespravljenih ljudi. Živimo u društvu u kojem bogati često imaju privilegije, dok se obični ljudi svakodnevno bore za egzistenciju svojih porodica.
Mi smo socijaldemokratska partija i naša obaveza treba biti stvaranje društva jednakih šansi. Svi moraju imati jednaka prava kada je riječ o liječenju, obrazovanju, zapošljavanju, apliciranju na projekte i svim drugim oblastima života.
Nažalost, i sam sam na svojoj koži osjetio kako izgleda kada pojedinci misle da je država njihova privatna svojina i kada vas, zbog toga što ne pripadate određenim krugovima, pokušavaju segregirati i onemogućiti na različite načine. Upravo zbog takvih iskustava još snažnije vjerujem da institucije moraju jednako služiti svakom čovjeku.
7. Skupštinski rad često zahtijeva kompromise unutar vladajuće većine. Jeste li spremni glasovati protiv prijedloga vlastite koalicije ako procijenite da se njima podupire klijentelizam ili stranačko pogodovanje?
Težak sam kada su u pitanju politički dogovori koji podrazumijevaju kompromise na štetu građana. Dobro poznajem političke procese i nikakav klijentelizam ne bih podržao.
Smatram da je prethodna vlast napravila mnogo ustupaka HDZ-u u institucijama našeg kantona. Posebno je problematično kada ključnim pravosudnim i sigurnosnim institucijama upravljaju ljudi iz samo jednog naroda.
Svi koji budu iz reda Bošnjaka, Srba i ostalih učestvovali u kreiranju buduće zakonodavne i izvršne vlasti moraju vratiti narušeni dignitet i insistirati na ravnopravnosti. Ne može biti prihvatljivo da iz istog naroda dolaze komesar policije, ministar unutrašnjih poslova, glavni tužilac, predsjednik suda i nosioci drugih ključnih funkcija.
Smatram da je ravnoteža u institucijama odavno ozbiljno narušena, a SDA je, uprkos tome, učestvovala u vlasti gotovo tri decenije. Zato građani imaju pravo postavljati pitanje koliko su riječi o ravnopravnosti i patriotizmu zaista pratile konkretne političke odluke.
8. Rođeni ste u Čapljini, a školovali ste se u Mostaru. Kako planirate uskladiti zastupanje interesa poljoprivrednog juga županije s problemima sjevernih općina poput Konjica i Prozora-Rame?
U skupštinskim klupama bih se, u okviru svog kluba, podjednako zalagao za razvoj poljoprivrede u svakom gradu i općini našeg kantona.
Ne sumnjam da bih svoje prijedloge mogao usaglasiti i sa drugim zastupnicima kojima je interes razvoj poljoprivrede u HNK. Kada je riječ o agraru, političke razlike ne bi trebale biti prepreka za donošenje dobrih rješenja.
Cilj mora biti poboljšanje uslova za sve poljoprivredne proizvođače u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
9. Na listi se nalazite na rednom broju 30. Budući da ta pozicija traži snažnu preferencijalnu potporu birača, što ističete kao svoju ključnu prednost u odnosu na ostale kandidate?
Da, moj redni broj je 30 na listi SDP-a BiH za Skupštinu kantona.
Ovo je timska igra i ko god od naših kandidata dobije povjerenje građana, provodit će ono što smo zajednički dogovorili i predstavili građanima.
Imamo usaglašenu platformu, ciljeve i planove na kojima ćemo insistirati u novoj zakonodavnoj vlasti. Smatram da samo ozbiljan tim, sa jasno utvrđenim prioritetima, može napraviti stvarne promjene.
10. Koja će biti prva konkretna inicijativa ili zastupničko pitanje koje ćete uputiti Vladi HNŽ-a nakon preuzimanja mandata?
Među mojim prvim inicijativama bile bi donošenje Zakona o šumama, reforma obrazovanja i stvaranje boljih uslova za razvoj poljoprivrede.
Poljoprivreda u razvijenim evropskim državama ima izuzetno važno mjesto i smatram da naš kanton mora mnogo ozbiljnije koristiti vlastite potencijale. Zašto HNK ne bi snažnije razvijao seoski turizam povezan sa domaćom poljoprivrednom proizvodnjom?
Hercegovinu posjećuje veliki broj turista i upravo tu vidim ogromnu priliku. Turistima možemo ponuditi domaće voće, povrće i prerađevine koje ovdje uspijevaju, povezati turizam sa lokalnim proizvođačima i omogućiti ljudima da dodatno zarade od vlastitog rada.
To bi značilo više tržišta za naše poljoprivrednike, više sadržaja za turiste i veći prihod koji ostaje u našem kantonu.
Poruka biračima?
Pozivam građane da izađu na izbore i daju podršku kandidatima za koje smatraju da imaju hrabrost, znanje i reference da mijenjaju zakone i unapređuju život u HNK.
Kao kandidat SDP-a BiH vjerujem u našu listu, naš tim i ljude koji su spremni preuzeti odgovornost. Naši kandidati imaju znanje, iskustvo i jasno definisane ciljeve s kojima izlazimo pred građane.
Na kraju, građani odlučuju kome će ukazati povjerenje, a na nama je da svojim radom pokažemo da to povjerenje znamo opravdati.
Prilikom preuzimanja ovog ili bilo kojeg drugog autorskog sadržaja s portala Herons.info, obvezno je jasno i vidljivo navesti izvor te link na originalni članak. Neovlašteno preuzimanje, objavljivanje ili distribucija sadržaja bez navođenja izvora nije dopuštena.
Herons.info
