Umjetna inteligencija postaje sve snažnije sredstvo političke propagande, a parlamentarni izbori u Izraelu pokazali su koliko nova tehnologija može promijeniti način vođenja predizbornih kampanja. Od lažnih videozapisa političkih protivnika do automatiziranih telefonskih poziva i mreža botova, granica između stvarnog i umjetno generiranog sadržaja postaje sve teže prepoznatljiva.
Prema istraživanju koje prenosi njemački Deutsche Welle, političke stranke u Izraelu tijekom ovogodišnje predizborne kampanje intenzivno su koristile umjetnu inteligenciju za oblikovanje političkih poruka, privlačenje pozornosti birača, ali i diskreditiranje svojih protivnika.
Istraživački projekt ZebeAI, koji provodi Otvoreno sveučilište Izraela, analizirao je više od 52.000 objava političara na Facebooku, Instagramu, TikToku i platformi X. Rezultati su pokazali da je više od 14 posto analiziranih objava sadržavalo elemente izrađene uz pomoć umjetne inteligencije.
Posebno se ističe stranka Likud premijera Benjamina Netanyahua, kod koje je do 23. listopada evidentirano više od 2.000 objava s AI sadržajem. To predstavlja približno četvrtinu analiziranih objava te stranke.
Lažni videozapisi kao političko oružje
Jedan od primjera koji je izazvao brojne reakcije bio je videozapis objavljen na Netanyahuovu profilu, u kojem je njegov politički protivnik Gadi Eisenkot prikazan kako prolazi pokraj osobe koja nalikuje njegovu pokojnom sinu kako bi zagrlio arapskog političara Mansoura Abbasa.
Video, izrađen umjetnom inteligencijom, pregledan je više od milijun puta, a izazvao je ogorčenje javnosti, posebno zbog činjenice da je Eisenkotov sin poginuo 2023. godine tijekom rata između Izraela i Hamasa.
Slične metode koristili su i drugi političari, pri čemu su pojedini umjetno generirani videozapisi prikazivali događaje koji se nikada nisu dogodili.
Stručnjaci upozoravaju da takvi sadržaji mogu izazvati snažne emocionalne reakcije i utjecati na političke stavove građana, osobito kada ih birači ne prepoznaju kao umjetno generirane.
Botovi i telefonski pozivi koji zvuče kao stvarni ljudi
Osim vizualnih sadržaja, umjetna inteligencija koristi se i za izravnu komunikaciju s biračima.
Zabilježeni su slučajevi automatiziranih telefonskih razgovora u kojima AI sustavi postavljaju pitanja o političkim preferencijama, odgovarajući pritom glasom koji zvuči gotovo jednako kao ljudski.
Istodobno, društvene mreže suočavaju se s mrežama lažnih profila koji automatski prate političare, dijele njihove objave i stvaraju privid velike podrške javnosti.
Prema podacima koje prenosi Deutsche Welle, uočeno je i svakodnevno otvaranje više od tisuću novih profila koji počinju pratiti izraelskog premijera na platformi X.
Takve aktivnosti dodatno otežavaju razlikovanje stvarne političke popularnosti od umjetno stvorenog digitalnog utjecaja.
Izborna pravila teško prate razvoj tehnologije
Izraelsko Središnje izborno povjerenstvo tijekom srpnja uvelo je pravilo prema kojem predizborni materijali izrađeni ili izmijenjeni umjetnom inteligencijom moraju biti jasno označeni.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da postojeći zakonski okvir nije dovoljno razvijen kako bi učinkovito regulirao sve oblike digitalne manipulacije.
Problem dodatno predstavlja brzina kojom se takvi sadržaji mogu proizvoditi i širiti internetom. Jedan umjetno generirani videozapis može dosegnuti milijune korisnika prije nego što se utvrdi njegova autentičnost ili poduzmu odgovarajuće mjere.
Izrael kao upozorenje za buduće izbore diljem svijeta
Iako se istraživanje odnosi na izraelsku predizbornu kampanju, njegov značaj nadilazi granice te države.
Tehnologije koje omogućuju stvaranje uvjerljivih lažnih snimki, automatizirano širenje političkih poruka i simulaciju ljudske komunikacije dostupne su sve većem broju korisnika.
To otvara pitanje koliko će u budućnosti biti teško razlikovati autentične izjave političara od sadržaja koje je proizvela umjetna inteligencija.
Izraelski primjer pokazuje da umjetna inteligencija više nije samo alat za bržu izradu predizbornih materijala, nego postaje važan čimbenik političke komunikacije i potencijalnog oblikovanja javnog mnijenja.
U vremenu kada se političke poruke mogu umjetno stvoriti, a podrška na društvenim mrežama simulirati, medijska pismenost i provjera izvora postaju važniji nego ikada.
Izvor: Deutsche Welle (DW)