Novu dodatnu perspektivu svemu donosi ideja izmještanja magistralne ceste M-6, koja povezuje Čapljinu, Ljubuški i Grude, na potez Miletina – Cerno – Lipno – Grljevići – Borajna – Podledinac. Njezino izmještanje Hercegovini bi donijelo višestruku korist
Na prostoru zapadne i južne Hercegovine sve se intenzivnije radi na unaprjeđenju prometne infrastrukture. Uz ceste koje su već u izgradnji, poput brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica Republike Hrvatske, novu dimenziju moglo bi dati i izmještanje magistralne ceste M-6 na potezu između Ljubuškog i Gruda, što je trenutačno u fazi izrade idejnog projekta. Ova cesta omogućila bi stvaranje prave prometne mreže, a u značajnoj mjeri skratila bi i ubrzala put između Gruda i Čapljine.
Iako mnoge stvari u Bosni i Hercegovini idu teško, sporo ili nikako, sve se više razvija svijest o tome koliko je važna prometna infrastruktura. U projekciji budućnosti kroz idućih nekoliko godina vrijedi zamisliti mogućnost da se iz Mostara preko nove brze ceste može za 30 ili 35 minuta doći do granice s Hrvatskom, odnosno u Imotski. No, novu dodatnu perspektivu svemu donosi ideja izmještanja magistralne ceste M6, koja povezuje Čapljinu, Ljubuški i Grude, na potez Miletina – Cerno – Lipno – Grljevići – Borajna – Podledinac, javlja RTV Herceg Bosne.
Izmještanje ove magistralne ceste Hercegovini bi donijelo višestruku korist. Prvo, jer bi put između Gruda i Čapljine bio znatno brži, a potom jer bi se izravno povezalo čvorište Podledinac na brzoj cesti koja je u izgradnji te čvorište Zvirovići na Koridoru 5c. Uz to, prometno bi se rasteretili Ljubuški i Međugorje, a u konačnici i Čapljina.
Posebno je važno što je riječ o potpuno novoj prometnici koja bi omogućila dosad nezamisliva kretanja, a bila bi povezana s magistralnom cestom M17.4 između Čitluka i Ljubuškog te regionalnom cestom R-425, koja je važna poveznica između dvije hercegovačke županije. Prvi dio projekta odnosi se na dionicu od Miletine do Podledinca, a sve bi bilo zaokruženo novim projektom prometnice od čvorišta Zvirovići do naselja Tasovčići u Čapljini.
“Cilj je izmještanje tranzitnog prometa iz naseljenih područja, čime bismo unaprijedili sigurnost i protočnost prometa. Izrađeno je idejno rješenje izmještanja trase na poddionici Lipno – Cerno – Miletina, a tu u Cernom imamo vezu s magistralnom cestom M17.4. Projekt brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica BiH i RH obradio je čvorište Podledinac i mi se vežemo za to čvorište”, istaknuo je za RTV HB Amar Karavdić, predstavnik JP Ceste FBiH.
U igri za idejno rješenje nove prometnice bile su dvije verzije, a nakon odabira bolje opcije, Ceste Federacije BiH rade na izradi idejnog projekta, nakon čega slijedi i izrada glavnog projekta. Sama izgradnja, za koju tek naknadno treba osigurati novac, omogućila bi Hercegovini pravu prometnu mrežu, odnosno “bajpas” s više povoljnih pravaca za kretanje.
Dvije verzije trase buduće izmještene ceste od kojih je odabrana prva
“Odabrana je najpovoljnija verzija, a to je verzija 1. Njezina dužina je 26 kilometara, a projektirana je za brzinu od 70 km/h. Mi smo tijekom projektiranja imali sastanke s predstavnicima lokalnih zajednica, i to općina Čitluk i Grude te gradova Ljubuški i Čapljina. Oni su imali određene zahtjeve oko povezivanja s lokalnom mrežom cesta, mi smo to uvažili i ugradili u projekt”, pojasnio je Karavdić.
O važnosti ovakvih infrastrukturnih zahvata za RTV HB govorio je i Mate Lončar, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Županije Zapadnohercegovačke:
“Svaka nova cesta, svaka nova prometnica, bez obzira iz čije nadležnosti – bila ona lokalna, županijska, regionalna ili magistralna na razini Federacije, a o autocestama da ne govorim – korak je koji uistinu doprinosi kako razvoju gospodarstva, a isto tako opstanku i ostanku našeg naroda na ovim područjima i boljoj komunikaciji. Jer ta infrastruktura na neki način označava život, stvaranje novih radnih mjesta i razvoj gospodarstva.”
Širu sliku budućeg osnaživanja hercegovačkog prometnog krvotoka daje izgradnja Koridora 5c na području oko Mostara, ali i ceste koje financira Republika Hrvatska, poput ceste Hutovo – Ravno te pravca Posušje – Vir – Vinica – granica Republike Hrvatske – Aržano.
Izvor:Večernji.ba
