U posebnoj seriji intervjua u rubrici „1 na 1“ portala Herons.info predstavljamo Marija Juricu, magistra agronomije, člana Gradskog odbora HDZ-a BiH Čapljina i aktualnog ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Hercegovačko-neretvanske županije. Jurica je rođen 1996. godine, oženjen je i otac jednog djeteta, a na predstojećim Općim izborima kandidat je HDZ-a BiH za Skupštinu HNŽ-a, pod rednim brojem 32 na kandidacijskoj listi.
1. Preuzeli ste Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a kao najmlađi ministar u povijesti županijske Vlade. Kada podvučete crtu pod dosadašnji mandat, koji su najvažniji operativni pomaci napravljeni u sektoru poticaja i izravne podrške poljoprivrednicima na terenu?
Kada podvučemo crtu, rekao bih da je najvažniji pomak to što smo sustav potpora učinili konkretnijim, dostupnijim i usmjerenijim prema stvarnim potrebama proizvođača. Posebno bih izdvojio snažnije usmjeravanje potpore prema mladim poljoprivrednicima. U 2025. i 2026. godini uvedena je konkretna mjera kojom se podupire po jedan mladi poljoprivrednik iz svake jedinice lokalne samouprave u HNŽ-u, kojem je dodijeljeno 10.000,00 KM bespovratnih sredstava.
Pored navedene mjere, također pružamo potporu studentima kroz financiranje godišnje školarine za 10 studenata s prebivalištem u Hercegovačko-neretvanskoj županiji koji studiraju na javnim fakultetima iz područja poljoprivredno-prehrambenog sektora. To je važna poruka da želimo zadržati mlade ljude na selu i pomoći im da poljoprivredu razvijaju kao ozbiljnu gospodarsku djelatnost.
Dakle, cilj nam nije bio samo administrativno provoditi postojeći sustav, nego ga postupno prilagođavati proizvođaču – od jasnijih pravila i procedura, preko ciljanih mjera za mlade, do konkretnog novca koji dolazi do ljudi koji proizvode. Naravno, prostora za dodatna poboljšanja ima i dalje, posebno u pogledu brzine obrade zahtjeva, digitalizacije i još preciznijeg vezivanja potpora uz razvoj proizvodnje.
Osim financijske potpore, Ministarstvo proizvođačima pruža i stručnu podršku na terenu. Kroz Zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i zaštitu bilja provode se savjetovanja i praktične obuke namijenjene poljoprivrednim proizvođačima.
2. Veliki dio županijskih potpora (poput onih za plasteničku i stakleničku proizvodnju) usmjeren je prema dolini Neretve i Čapljini. Jeste li zadovoljni učinkom tih mjera?
Jesam, ali mislim da taj učinak treba promatrati realno. Dolina Neretve, a posebno područje Čapljine, ima prirodne i proizvodne preduvjete zbog kojih je plastenička i staklenička proizvodnja tamo snažno zastupljena. Prema ovogodišnjoj odluci, od 579 korisnika potpore za plasteničku i stakleničku proizvodnju, njih 449 je s područja Čapljine, odnosno oko 78 % svih korisnika. To pokazuje koliko je ova mjera važna upravo za taj kraj. Zato je logično da značajan dio korisnika ove mjere dolazi upravo iz tog područja.
Ono što nam je važno jest da potpora ne bude sama sebi svrha. Njezin učinak mjerimo prema tome pomaže li proizvođaču održati proizvodnju, povećati obujam, ulagati u proizvodne kapacitete i ostati konkurentan. Kod plasteničke i stakleničke proizvodnje to je posebno važno jer proizvođač ima troškove tijekom cijele godine, a istodobno je izložen vremenskim uvjetima, cijenama repromaterijala i tržištu.
Zato bih rekao da smo zadovoljni smjerom, ali ne možemo reći da je posao završen. I još nešto, ne želimo da se poticaji promatraju kao privilegija jedne općine ili jednog kraja. Oni trebaju pratiti stvarnu proizvodnju. Tamo gdje je proizvodnja razvijenija, normalno je da će biti i više korisnika, ali jednako tako želimo stvarati uvjete da se proizvodnja razvija i u drugim dijelovima HNŽ-a.
3. Postojeći sustav potpora za plasteničku i stakleničku proizvodnju temelj je opstanka mnogih obitelji u čapljinskom kraju. Na koji način kroz skupštinske odbore planirate osigurati da se ta sredstva ne smanjuju, već indeksiraju s rastom troškova repromaterijala?
Smatram da potpore trebaju pratiti realne uvjete proizvodnje. To je posebno važno za plasteničku i stakleničku proizvodnju, gdje proizvođači iz godine u godinu osjećaju rast cijena sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstava, energije i drugog repromaterijala.
Važno je naglasiti da smo i ove godine zadržali ovu mjeru i proveli isplatu potpora korisnicima koji su ispunili propisane uvjete. Ministarstvo je za 2026. godinu donijelo Program utroška sredstava za novčane potpore, kao i Naputak kojim su utvrđeni način i uvjeti njihova ostvarivanja, a 23. rujna donesena je i odluka o odobravanju isplate potpora za proizvodnju u plastenicima i staklenicima.
Kada govorimo o indeksiranju, smatram da o tome treba otvoreno razgovarati kroz nadležne skupštinske odbore i prilikom pripreme proračuna za svaku narednu godinu. Ne bih obećavao automatsko povećanje potpora bez prethodno osiguranih proračunskih sredstava, ali svakako treba voditi računa o rastu troškova proizvodnje kao jednom od ključnih kriterija pri određivanju visine potpore.
Ako želimo očuvati proizvodnju i omogućiti obiteljima da od poljoprivrede mogu živjeti, potpore ne možemo promatrati kao fiksne iznose koji se godinama ne mijenjaju bez obzira na stanje na tržištu. Moj je cilj kroz rad skupštinskih odbora i proračunski proces zagovarati model u kojem će se visina potpora moći pravodobno prilagođavati stvarnim uvjetima proizvodnje, uz odgovorno upravljanje javnim sredstvima.
4. Kao magistar agronomije i resorni ministar, imali ste izravan uvid u operativno provođenje županijskih odluka. Koji su ključni zakonski i proračunski akti doneseni u proteklom razdoblju najviše pridonijeli stabilizaciji i razvoju poljoprivrede u HNŽ-u?
Ako govorimo o aktima koji su u proteklom razdoblju imali najveći utjecaj na poljoprivredu, izdvojio bih prije svega Zakon o novčanim podrškama u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji, koji predstavlja temelj za donošenje godišnjih programa i definiranje uvjeta za ostvarivanje potpora.
Na toj osnovi posebno su važni godišnji Program utroška novčanih sredstava za novčane potpore i Naputak o načinu i uvjetima za ostvarivanje potpora. Za 2026. godinu Vlada je usvojila Program, a Ministarstvo donijelo Naputak kojim su jasno definirane mjere, korisnici i uvjeti za ostvarivanje potpora.
Za provedbu Programa potpora u 2026. godini osigurano je 4,3 milijuna KM, što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Upravo osiguravanje sredstava u proračunu, uz jasna pravila i pravodobno donošenje programa, smatram ključnim za stabilnost poljoprivredne proizvodnje.
Ne bih zato izdvajao samo jedan zakon ili jednu proračunsku stavku. Stabilnost se gradi kroz kontinuitet – kvalitetan zakonski okvir, jasne godišnje programe i osigurana sredstva za njihovu provedbu. Kao resorni ministar nastojao sam da taj sustav bude što predvidljiviji za proizvođače, odnosno da poljoprivrednik unaprijed zna koje su mu mjere dostupne, koji su uvjeti za njihovo ostvarivanje i da za njihovu provedbu postoje osigurana sredstva.
5. Kako ocjenjujete dosadašnji zakonodavni okvir za zaštitu domaće hercegovačke proizvodnje i autohtonih kultura (vino, masline, rano povrće) – koje postojeće mehanizme treba zadržati i zakonski učvrstiti?
Dosadašnji zakonodavni okvir daje dobre temelje, ali ga treba dalje razvijati i bolje prilagođavati potrebama proizvođača na terenu. Kada govorimo o vinu, maslinama i ranom povrću, domaću proizvodnju ne možemo štititi samo kroz sustav potpora. Jednako su važni zaštita kvalitete, podrijetla i tržišnog identiteta naših proizvoda.
Kod vina već imamo uspostavljene važne mehanizme kroz zaštitu geografskog podrijetla, kontrolu proizvodnje, ispitivanje kvalitete i pravila označavanja. Smatram da taj pristup treba dodatno razvijati i primjenjivati na druge prepoznatljive hercegovačke proizvode. Zaštita geografskog podrijetla, kontrola kvalitete i sljedivost mogu proizvođaču dati veću tržišnu vrijednost, a potrošaču jasnu informaciju o tome odakle proizvod dolazi i ispunjava li propisane standarde.
Istodobno, izravne potpore domaćoj proizvodnji moraju ostati važan dio sustava, ali ih treba što više usmjeravati prema povećanju konkurentnosti. To znači ulaganja u modernizaciju proizvodnje, kvalitetnije nasade, učinkovitije korištenje vode i energije te proizvodnju koja donosi veću dodanu vrijednost.
Cilj ne bi trebao biti samo pomoći proizvođaču da prebrodi jednu proizvodnu godinu, nego stvarati uvjete da dugoročno može biti konkurentan, razvijati proizvodnju i postići bolju vrijednost za svoj proizvod.
6. Problem zaslanjenja tla i vode u delti Neretve više nije buduća prijetnja, nego svakodnevica koja uništava nasade od Gabele i Višića nadalje. Što je županijska vlast do sada uspjela pokrenuti po pitanju brana, melioracijskih kanala i vodoopskrbe za natapanje?
Ministarstvo kroz godišnji Program utroška sredstava vodnih naknada kontinuirano sufinancira projekte koje predlažu gradovi i općine na području HNŽ-a, u skladu s njihovim potrebama i prioritetima. Među tim projektima su i ulaganja u infrastrukturu za navodnjavanje i odvodnju, kao i čišćenje i uređenje melioracijskih kanala. Posljednjih godina značajan broj projekata kandidirao je Grad Čapljina, pa su, između ostaloga, sufinancirani radovi na čišćenju melioracijskih i odvodnih kanala na području Dretelja, Trebižata, Struga, Gabele i Gabela Polja.
Međutim, svjesni smo da zaslanjenje tla i voda na području doline Neretve zahtijeva dugoročna i sustavna rješenja. Upravo zato kroz EU projekt MoWaCLIM pratimo problem zaslanjenja voda koje se koriste za navodnjavanje, posebno izražen u južnim dijelovima Županije. Uspostavljamo sustav praćenja kvalitete voda te razvijamo digitalnu platformu HydroAgroCloud i aplikaciju putem kojih će poljoprivrednim proizvođačima biti dostupni pravovremeni podaci o stanju voda. Cilj je da proizvođači na temelju tih podataka mogu pravodobno prilagođavati način i intenzitet navodnjavanja stvarnim uvjetima na terenu.
PORUKA BIRAČIMA:
Na kraju bih prije svega želio zahvaliti svim ljudima koji svakodnevno rade, proizvode i ulažu u ovu županiju, a posebno našim poljoprivrednicima koji dobro znaju koliko je truda potrebno da bi se od zemlje živjelo i od vlastitog rada stvaralo nešto vrijedno.
Svjestan sam da se povjerenje ne dobiva riječima, nego radom i rezultatima. Zato ne želim obećavati ono što nije moguće ostvariti, nego nastaviti raditi odgovorno, otvoreno i u interesu ljudi koji ovdje žive i rade.
Pred nama je još mnogo posla. Želim da HNŽ bude mjesto u kojem će mladi ljudi imati razlog ostati, u kojem će poljoprivrednik moći planirati svoju proizvodnju, ulagati i živjeti od svog rada, a svaki naš kraj imati priliku razvijati se.
Vjerujem da možemo napraviti više ako zajedno budemo gledali prema onome što možemo učiniti za našu županiju, a ne jedni protiv drugih. Zato vas pozivam da izađete na izbore, informirate se i svojim glasom odlučite kome ćete povjeriti odgovornost za razdoblje koje je pred nama.
Prilikom preuzimanja ovog ili bilo kojeg drugog autorskog sadržaja s portala Herons.info, obvezno je jasno i vidljivo navesti izvor te link na originalni članak. Neovlašteno preuzimanje, objavljivanje ili distribucija sadržaja bez navođenja izvora nije dopuštena.
Herons.info
